Foto: Hina

UNATOČ dobroj turističkoj sezoni, hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 0,6 posto na godišnjoj razini, zbog čega je premijer Zoran Milanović razočaran no vjeruje da će rasta biti iduće godine, oporba traži reforme jer prijeti dužnička spirala, a analitičari upozoravaju da bi u zadnjem tromjesečju gospodarski pad mogao biti intenziviran.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu pao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP skliznuo 0,7 posto, ali veći nego što se očekivalo. Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto.

Milanović razočaran, ali najavljuje rast sljedeće godine

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u petak u Vilniusu da ne može biti zadovoljan izvješćem o padu BDP-a od 0,6 posto, ali je izrazio vjerovanje da će rasta biti sljedeće godine.

"Mi smo razočarani, situacija je teška, ali tome ima kraja", rekao je Milanović u izjavi hrvatskim novinarima po završetku summita Europske unije i Istočnog partnerstva. "Rasta još nema, bit će ga sljedeće godine", rekao je.

"Situacija je teška, ali tome ima kraja, vjerojatno sljedeće godine, ali to neće biti nikakve velike stope rasta kakve smo navikli gledati prije deset godina zato što toga više nigdje nema", rekao je premijer.

Dodao je da se "mora pripremiti teren da, kada krene svima skupa, da svima bude bolje, a tu smo ovisni na neki način o regiji.. Ali zemlju mijenjamo, regulatorni okvir mijenjamo i uvjete za poslovanje činimo boljima", kazao je Milanović.

Grčić - pad BDP-a nije iznenađenje, do kraja godine teško do nule

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako pad BDP-a u trećem tromjesečju nije iznenađenje te da će vjerojatno u ovoj godini biti teško ostvariti nultu stopu rasta.

Istaknuo je i da su najveći doprinos BDP-u u trećem tromjesečju dali turizam i izvoz turističkih usluga, a najlošija situacija je, uz pad industrije i građevinarstva, s velikim uvozom roba.

"To je ono što opterećuje Hrvatsku i sve dok je gospodarstvo slabašno, dotle to kompenziramo uvozom stranih roba, a to je ono što negativno utječe na BDP", ocIjenio je Grčić.

Odgovarajući na pitanje može li se do kraja godine očekivati nulta stopa rasta BDP-a, Grčić je odgovorio da će to vjerojatno biti jako teško.

Oporba traži reforme jer prijeti dužnička spirala

Nastavak pada domaćeg gospodarstva u trećem tromjesečju, već osmom zaredom, pokazuje da reforme i dalje izostaju, kažu saborski zastupnici iz redova oporbe, te traže da se poduzmu reformski napori, jer Hrvatska ulazi u dužničku spiralu.

„Ta brojka je zastrašujuća, tim više što dolazi u trećem tromjesečju, poslije najbolje turističke sezone koju smo imali u posljednjih 15 godina. Znači da su svi drugi pokazatelji toliko loši da ih ni uspješna turistička sezona nije uspjela kompenzirati“, ocijenio je Đuro Popijač, saborski zastupnik HDZ-a.

Podsjetio je da je HDZ upozoravao na to, jer sve što je Vlada činila u protekle dvije godine izravno je prouzročilo te probleme.

„No, oni i dalje nastavljaju istim smjerom. I dalje se najavljuju novi porezi, nova opterećenja i građana i gospodarstva i ne vidimo da će se išta u bilo kojem smjeru bitno poboljšati za, ono što je najključnije, privatno poduzetništvo“, rekao je Popijač.

Govoreći o tome što bi trebalo poduzeti da dođe do gospodarskog zaokreta, Popijač navodi da bi konačno trebalo krenuti u pravu reformu zdravstva i mirovinskog sustava, rasteretiti gospodarstvo i poboljšati rad administracije zbog poboljšanja investicijske klime.

„Treba napraviti generalnu reformu javnog sektora i lokalne samouprave. Kao što vidimo, to se ni ne namjerava učiniti, ni srednjoročno ni u duljem razdoblju, ukoliko ova vlada ostane na sceni i sljedeće dvije godine“, zaključuje Popijač.

Krešimir Bubalo, saborski zastupnik iz HDSSB-a, u razgovoru za Hinu ističe činjenicu da gospodarski padamo već pet godina.

"Vidi se da su procjene Vlade u vezi gospodarskog rasta loše, ali isto tako da i reforme izostaju, pa raste broj nezaposlenih, smanjuje se broj zaposlenih, povećava se deficit platne bilance. Najvažnije, rashodna strana proračuna i dalje raste, ali ne na stavkama koje doprinose rastu, dok potrošnja pada, a novih investicija nema“, ocjenjuje Bubalo.

Napominje da sve treba staviti u funkciju izlaska iz krize. „Puno je još imovine, i državne i privatne, koja nije stavljena u funkciju. Trebalo bi još osnažiti HBOR i definitivno mijenjati poduzetničku klimu te prilagođavati zakone“, kazao je Bubalo.

Upozorava da dužnička spirala u koju smo ušli može potrajati još najviše godinu do dvije, a nakon toga slijedi bankrot.

„Ovo je bila zadnja godina kad se trebalo naglim promjenama i u proračunu i u poreznoj politici donijeti važne odluke. Nažalost, nije bilo hrabrosti. Na naplatu nam u 2015. godini dolazi ono što ova Vlada nije napravila u protekle dvije, a prošla u prethodnim godinama“, ističe Bubalo.

Kako dodaje, proračun za 2014. izgleda prenapuhan, kamate iz godine u godinu rastu, a deficit je golem.

„Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, a kad snažno zazvoni zvono na uzbunu od Europske komisije, onda ćemo plaćati još veće kamate pri zaduživanju, i ulazimo u spiralu iz koje nema izlaska. Zadnji je trenutak da uđemo u reformske poteze“, upozorava Bubalo.

U trećem je tromjesečju, ipak, pad gospodarstva usporen u odnosu na pad od 0,7 posto u drugom kvartalu, što je rezultat dobre turističke sezone, smatraju u Hrvatskim laburistima – Stranci rada.

„Ovaj minus od 0,6 u trećem kvartalu rezultat je dobre turističke sezone, pa bi nas u odnosu na pad BDP-a od 0,7 u prethodnom tromjesečju, to trebalo itekako zabrinjavati, s obzirom da turizam nosi veliki dio BDP-a. Takva stagnacija nije u konačnici dobra“, ističe Nansi Tireli, saborska zastupnica iz redova laburista.

Razloge za to nalazi u nedostatku jasne strategije. „Nema strategije, nema kontrole implementacije onoga što smo zacrtali. Još uvijek lutamo, ne znamo što želimo i kamo idemo“, kaže Tireli.

Kao problem koji koči rast gospodarstva nalazi i u tome što se ne motivira domaće radnike. „Veliki broj nezaposlenih, nemogućnost zapošljavanja i neiznalaženje mogućnosti da se zaposle nije argument vladajućima koji mogu s time imati opravdanje za sebe i reći da je takva situacija u našem okruženju, što nije točno. Radnik je svugdje dobro plaćen ili bolje plaćen nego što je u Hrvatskoj. Njegova bolja plaća značila bi bolju motivaciju, a ne nužno i veću cijenu rada“, kaže Nansi Tireli.

Smatra i da će novi paket radnog zakonodavstva u konačnici rezultirati daljnjom slabošću gospodarstva. "Radnici će još manje zarađivati, a to znači da će krupni kapital odnositi još veću dobit, a da će radnicima ostajati puno manje da bi mogli potrošiti. A upravo ta osobna potrošnja rezultira rastom ili padom BDP-a“, zaključuje Nansi Tireli.

Analitičari u zadnjem tromjesečju očekuju veći gospodarski pad

„I dalje se vidi slabost domaćeg gospodarstva, a detaljnije izvješće vjerojatno će pokazati da su u trećem tromjesečju pale kapitalne investicije. Nepovoljni su trendovi i u robnoj razmjeni, koji su rezultat pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno izlaska iz CEFTA-e, a samim time restrukturiranja gospodarstva i negativnog utjecaja kretanja u međunarodnoj razmjeni“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U prvih osam mjeseci robni je izvoz, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.

S obzirom da je u prvom kvartalu gospodarstvo palo 1,5, u drugom 0,7, a u trećem 0,6 posto, od početka godine BDP je pao oko 0,9 posto.

„To je na tragu naših očekivanja da bi BDP ove godine mogao pasti između 1 i 1,2 posto. U zadnjem tromjesečju, naime, očekujemo nešto snažniji pad, jer tada većina gospodarske aktivnosti ovisi o domaćim čimbenicima. Vidi se da su netom nakon završetka turističke sezone započeli nepovoljniji trendovi u maloprodaji, a teško je očekivati da bi do kraja godine moglo doći do poboljšanja u ostalim kategorijama potrošnje“, ocjenjuje Šantić.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

Za iduću godinu Šantić ostaje pri svojoj ranijoj procjeni o stagnaciji gospodarstva, ali upozorava da treba voditi računa o visokim rizicima, prije svega fiskalnim, ali i mogućnosti promjene labave monetarne politike američkog Feda, što bi moglo negativno utjecati na zemlje u razvoju.

„Ovaj podatak nije izrazitije negativno iznenađenje, ali je ipak slabiji nego što sam očekivao. U trećem tromjesečju doprinos turizma BDP-u bio je pozitivan, a vjerojatno je takav bio i utjecaj osobne potrošnje. No, očito je intenziviranje negativnih trendova u industrijskoj proizvodnji, kao i slabiji doprinos investicija te negativni trend u robnoj razmjeni“ ističe Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci.

Industrijska je proizvodnja u trećem tromjesečju potonula 3,8 posto na godišnjoj razini, što predstavlja ubrzanje pada, s obzirom da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.

Kovač procjenjuje da bi u cijeloj ovoj godini BDP mogao pasti 0,8 posto. Pritom u zadnjem tromjesečju očekuje nešto veći pad, jer u tom razdoblju neće biti podrške od turizma, ali i zbog fundamentalnih slabosti - niske potrošnje i slabe investicijske aktivnosti.

„U 2014. godini očekujemo stagnaciju BDP-a, dakle i dalje bez rasta. Pritom očekujemo pozitivan pomak kod investicija i izvoza uslijed oporavka gospodarstva EU-a. Ipak, rizici su i dalje naglašeni. Zaostajanje oporavka investicija ili usporavanje rasta u EU negativno bi utjecalo na gospodarstvo“, zaključuje Kovač.

Hrvatsko gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.