Foto: Hina

U NIZU reakcija na izmjene statuta Grada Vukovara i ukidanje dvojezičnih ploča ona je i Vladinog Savjeta za nacionalne manjine. Uloga Savjeta upravo je briga o provedbi Ustavnog zakona o manjinskim pravima i legislative. Stoga je i stav o pitanju ćirilice na tragu packe Europske komisije o obvezi zaštite manjina.

Komisija se podsjetimo ovih dana po pitanju ćirilice u Vukovaru odredila nenadležnom. No najmlađu članicu iznova je upozorila na preuzete obveze.

''Dvojezični natpisi i manjinski jezici u nadležnosti su država članica EU-a, ali uvjereni smo da će Hrvatska poštivati nacionalne i međunarodne obveze. Posebno Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima koje je službeni Zagreb ratificirao'', poručio je glasnogovornik Komisije Christian Wigand.

Hrvatska manjina u Srbiji

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine, je izravniji. Izmjene vukovarskog statuta su neustavne, jer krše ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma. Bilo koja djelomična primjena zakona je vrlo opasna, upozorava. Pri tom se, ističe, nikako ne ignorira stradanje Vukovara.

"Mi ne možemo ignorirati niti u jednom dijelu ono što je povijest Vukovara. Po obrazovnom sustavu treba ukazivati na ono što se desilo tko je tu, što učinio, to je neosporno. Međutim neprovođenje zakona u bilo kojoj zemlji je nešto što je nedopustivo, nego je dovodi u neugodni položaj. Mi smo zaboravili na naše Hrvate u Srbiji jer ja vas pitam i pitam sve što mi možemo očekivati ovakvim potezima i razmišlja li netko što će se dogoditi s našom manjinom u Srbiji nakon ovakvih postupaka," rekao je Tolnauer i nada se da će razum prevladati.

"Umjesto da se provodi ono što taj zakon omogućuje, a to je integracija nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa svojim identitetom. Mi ovdje stvaramo jedan rog iz kojeg će proizaći sve. Ima puno argumenata koji navode na to da je to vezano uz političke procese, a to je prvenstveno što se nalazimo u izbornoj godini. Nadam se da će prevladati razum i da će shvatiti da takvo nešto neće koristiti nikome, a još i deformira zemlju u bijelome svijetu," kaže Tolnauer. Jer ćirilica bi, podsjeća za kraj, mogla biti hrvatski brand.

"Mi smo jedina zemlja u Europi koja je imala tri pisma, među njima je bila i ćirilica. To je nešto što nas treba afirmirati i s čime bi trebali biti prepoznati upravo u obrnutom smislu nego što nudi ovakva odluka," kaže Tolnauer.