Screenshot: Youtube

KOD zgrade Vrhovnog sovjeta Krima u Simferopolju izbio je sukob između pristaša i protivnika nove ukrajinske vlasti, javlja ruska agencija RIA.

Pripadnici policije teško su kontrolirali situaciju gdje se okupilo najmanje dvije tisuće krimskih Tatara koji podržavaju novu ukrajinsku vlast te stanovnike koji su proruski nastrojeni. Sukobi traju već satima.

U međuvremenu, predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je naredio održavanje hitne vojne vježbe kako bi se provjerila borbena spremnost ruskih oružanih snaga u kriznim situacijama na zapadu te zemlje. Rusija na zapadu graniči s Ukrajinom.

Putin naredio test borbene spremnosti ruske vojske

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je hitan test borbene spremnosti ruskih oružanih snaga u zapadnoj i srednjoj Rusiji, javlja Itar-Tass.

"U skladu s naredbom predsjednika Ruske Federacije snage u Zapadnom vojnom okrugu stavljene su pod uzbunu", objavio je ministar obrane Sergej Šojgu.

Svjetski javljaju da se radi o ruskom pokazivanju mišića u jeku krize u susjednoj Ukrajini. Putin je naredio nekoliko iznenadnih vojnih vježbi u raznim dijelovima Rusije otkako se vratio u Kremlj 2012., rekavši da vojska mora biti 'budna', ali ovoga puta geopolitička poruka ne može biti jasnija.

Zapadni vojni okrug graniči s Ukrajinom. Šojgu je kazao da će vježba biti provedena u dvije faze, završiti 3. ožujka, i u nju će se djelomično uključiti i snage iz srednje Rusije.

Putin javno još nije ni na koji način komentirao pad Viktora Janukoviča. Premijer Dmitrij Medvedev i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov proteklih su dana kazali da Rusija neće intervenirati u Ukrajini, ali su optužili Zapad da to radi.

Napetosti u Ukrajini u međuvremenu su se s Majdana preselili na Krim. Proruski separatisti i pristaše novih ukrajinskih vlasti verbalno su se u srijedu sukobili ispred zgrade krimskog regionalnog parlamenta u Simferopolu.

Oko 2000 ljudi, većinom etničkih Tatara, autohtonog krimskog stanovništva, iskazali su potporu pokretu "EuroMajdanu" koji je s vlasti svrgnuo Viktora Janukoviča nakon tri mjeseca prosvjeda.

Nasuprot njima, odvojenih policijskim kordonom, bilo je nekoliko stotina proruskih demonstranata koji su iskazali lojalnost s Moskvom i osudili "bandite" na vlasti u Kijevu.

Krim je bio u sastavu Rusije do 1954. kada je odlukom Nikite Hruščova transferiran Ukrajini. Po posljednjem popisu, na Krimu živi 58 posto Rusa, 24 posto Ukrajinaca i 12 posto Tatara. To je jedni dio Ukrajine u kojem etnički Rusi čine većinu stanovništva. U Sevastopolju na jugu Krima baza je ruske crnomorske flote.

Krim je posljednje veliko uporište protivnika postJanukovičevog političkog poretka u Kijevu i ukrajinski novi čelnici strahuju od znakova separatizma.

Na prosvjedu u srijedu Tatari su uzvikivali "Ukrajina, Ukrajina!", a suprotna strana uzvraćala "Krim je ruski!".

Večeras u Kijevu objava nove vlade

Nove prozapadne ukrajinske vlasti večeras bi na Trgu neovisnosti u Kijevu trebale predstaviti sastav nove vlade i obznaniti koje će napore poduzeti kako bi stabilizirale zemlju, kojoj prijete bankrot i separatističke težnje.

Vijeće Majdana, koje okuplja oporbene čelnike, predstavnike civilnog društva, ali i radikalne skupine, najavilo je da će u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu na Trgu predstaviti sastav nove vlade.

Najizgledniji kandidat za premijera je vođa stranke Domovina i jedan od lidera proeuropskih prosvjeda Arsenij Jacenjuk. Drugo ime koje se spominje je ono oporbenog političara i oligarha Petra Porošenka, ukrajinskog ministra vanjskih poslova u premijerskom mandatu Julije Timošenko, koja je prije nekoliko dana najavila da se neće kandidirati za premijerku prijelazne vlade.

Drugi vođa oporbenih prosvjeda Vitalij Kličko u utorak je objavio da je njegova namjera kandidirati se na predsjDedičkim izborima 25. svibnja.

U Kijevu je u međuvremenu objavljeno da su raspuštene interventne policijske postrojbe Berkut, posebno omražene među stanovništvom, te da je ukrajinski privremeni predsjednik Oleksander Turčinov preuzeo dužnost glavnog zapovjednika oružanih snaga,

Nove ukrajinske vlasti moraju djelovati iznimno brzo je zemlji prijeti bankrot, a rastu i separatističke namjere na istoku.

Zamjenik ruskog ministra financija Sergej Storčak kazao je u srijedu da još nisu počeli nikakvi višestrani razgovori o paketu pomoći za Ukrajinu. "Multilateralni razgovori... To su zasad puste želje. Nedvojbeno je da se to pitanje mora riješiti brzo, hitno, ali još nema nikakvih međunarodnih razgovora na visokoj razini", rekao je Storčak.

Ukrajinska hrivnja u srijedu je opet potonula na rekordno nisku razinu, a državne dolarske obveznice također su izgubile vrijednost jer zemlji gubi svoje devizne rezerve.

MMF je u utorak priopćio da će najvjerojatnije u Kijev poslati tim za tehničku potporu kako bi pomogao Ukrajincima, a EU dodala da će raditi s MMF-om na ublažavanju krize koju privremeni predsjednik Turčinov naziva zastrašujućom.

Situacija na poluotoku Krimu, gdje su etnički Rusi u većini, i dalje je napeta. U ponedjeljak se opet pred gradskom vijećnicom u Sevastopolju, bazi ruske crnomorske flote, okupilo nekoliko stotina proruskih prosvjednika.

Poglavar ukrajinskih grkokatolika, nadbiskup Sviatoslav Ševčuk rekao je u srijedu da postoji bojazan "građanskog rata" i podjele Ukrajine. "Taj rizik dolazi izvana, jer kad ne možete pojesti cijeli kolač, pojedete dio kolača", rekao je Ševčuk u očitoj aluziji na Rusiju.

Krim na nogama: Rusijo, spasi nas!

Specijalne interventne snage Berkut, posebno omražene među prosvjednicima u Ukrajini, raspuštene su, izjavio je u srijedu privremeni ministar unutarnjih poslova na Facebook stranici.

"Berkut više ne postoji", napisao je Arsen Avakov. "Potpisao sam ukaz broj 144, datiran 25. veljače 2014. o raspuštanju posebnih postrojbi policije Berkut".

Berkut je bio predvodnik represije protiv oponenata u Ukrajini a fotografije prikazuju postrojbe kako ispaljuju prave metke na gomilu.

Lako prepoznatljivi po uniformama drukčijim od ostalih policijskih postrojbi, nosili su na ramenu poseban znak - bijelog orla (Berkut na ukrajinskom znači kraljevski orao).

Najmanje 82 osobe, među kojima desetak policajaca, ubijeno je u sukobima između snaga reda i prosvjednika prošlog tjedna u Kijevu.

Moskva: nema još nikakvih razgovora o financijskoj pomoći Ukrajini

Još se ne vode nikakvi multilateralni razgovori o financijskom paketu pomoći Ukrajini, kazao je u srijedu zamjenik ruskog ministra financija Sergej Storčak dodajući da se rješenje ukrajinske ekonomske krize mora brzo pronaći.

Storčak je za Reuters kazao da, ako se i vode neki pregovori o financijskoj pomoći, onda je to na nacionalnoj razini, a da tek predstoji formiranje međunarodne skupine visokorangiranih stručnjaka.

"Multilateralni pregovori? ... To su tek nade", kazao je Storčak.

Ukrajinsko gospodarstvo na rubu je stečaja jer na naplatu dolaze rate vanjskog duga, uz dug prema Rusiji za plin.

Međunarodni monetarni fond najavio je u utorak kako će vjerojatno u Ukrajinu poslati tim za tehničku potporu a Europska unija kazala je da će s MMF-om raditi na rješavanju ekonomske krize u toj zemlji.

Rusija pozvala OESS da osudi "neo-fašizam" na zapadu Ukrajine

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je u srijedu Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da "odlučno osudi" porast "nacionalizma i neofašizma" na zapadu Ukrajine.

Prema priopćenju ministarstva vanjskih poslova Lavrov poručuje kako bi OESS trebao osuditi i pokušaje nacionalista da zabrane ruski jezik u Ukrajini.

"Lavrov je pozvao OESS da odlučno osudi porast nacionalizma i neofašizma na zapadu zemlje, pozive na zabranu ruskog jezika i pretvaranje stanovništva koje govori ruski u "nedržavljane" te ograničavanje slobode izražavanja", navodi se u priopćenju ministarstva.

Turčinov preuzeo zapovjedništvo nad ukrajinskom vojskom

Ukrajinski privremeni predsjednik Oleksandr Turčinov preuzeo je dužnosti glavnog zapovjednika oružanih snaga, objavio je u srijedu njegov ured.

Odluka je objavljena na internetskoj stranici ureda.

Sastav nove ukrajinske vlade nacionalnog jedinstva bit će objavljen u srijedu navečer na Majdanu, središnjem kijevskom trgu na kojem su se zadnja tri mjeseca odvijali protuvladini prosvjedi koji su nakon krvavog obračuna doveli do svrgavanja s vlasti ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Slovenija spremna primiti određeni broj ranjenih iz Ukrajine

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izrazio je u srijedu spremnost svoje države da primi na liječenje neke od ranjenih u nedavnim sukobima u Ukrajini.

Govoreći na sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku koji je raspravljao o stanju u Ukrajini, Erjavec je rekao da bi Slovenija mogla primiti određeni broj ranjenih iz nedavnih sukoba prosvjednika i režimskih snaga u Ukrajini, te da su takvu spremnost već pokazale neke druge europske države, poput Njemačke, Češke, Danske, Francuske.

Samo u Kijevu proteklih je dana u sukobima bilo više od 80 mrtvih, te oko 700 ranjenih osoba.

Odgovarajući na pitanja zastupnika o mogućem doprinosu slovenske diplomacije rješenju krize u Ukrajini, Erjavec je rekao da bi se Ljubljana u sklopu Europske unije i NATO saveza mogla, bude li potrebe, angažirati na uspostavljanju dijaloga s Ruskom federacijom.

Kerry: Kriza u Ukrajini ne smije suprotstaviti SAD i Rusiju

Kriza u Ukrajini ne bi smjela suprotstaviti Sjedinjene Države i Rusiju, rekao je u utorak američki državni tajnik John Kerry, dok je Washington podržao proeuropsku oporbu, a Moskva režim Kijeva.

"Ne radi se o igri Zapada protiv Istoka, ne radi se o Rusiji ili SAD-u ili nekom drugom, radi se o narodu Ukrajine i izboru budućnosti Ukrajinaca", rekao je Kerry u nazočnosti britanskog kolege Williama Haguea.

Hague je rekao da Velika Britanija, poput Sjedinjenih Država i drugih velikih europskih sila snažno podržava teritorijalnu cjelovitost i jedinstvo Ukrajine.

Hague se zalagao da nove ukrajinske vlasti pokrenu vladu koju bi sačinjavali ljudi iz ranih regija Ukrajine, posebice istoka i juga zemlje.

On je također tvrdio da Zapad ne pokušava udaljiti Ukrajinu od Rusije.

Američki državni tajnik je obećao da njegova vlada želi raditi s Rusijom i drugim zemljama i svima koji su spremni raditi na smirenju stanja u zemlji. On je ukazao na strašno nasilje na Majdanu prošlog tjedna koje je šokiralo svijet.

Nakon što je u ponedjeljak Moskva dovela u pitanje legitimnost novih ukrajinskih čelnika, u utorak je snizila ton.

Izjavivši da se protivi prijevremenim predsjedničkim izborima 25. svibnja, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao da Moskva želi da "Ukrajina bude dio europske obitelji u svakom smislu te riječi".

Kličko: Postoji realna opasnost za ukrajinski integritet

Jedan od lidera ukrajinske oporbe Vitalij Kličko ocijenio je u razgovoru za Dnevni avaz kako je u sadašnjoj situaciji ugrožen integritet njegove zemlje, ali ipak ne vjeruje da će se ona raspasti.

Kličko je ustvrdio kako nagađanja o podjeli Ukrajine i njezinoj federalizaciji dolaze od političara koji time nastoje sačuvati svoje privilegije, bogatstvo i utjecaj. Pri tom posebice misli na Stranku regija donedavnog predsjednika Viktora Janukoviča, ali ocjenjuje da joj utjecaj ipak značajno opada.

"Na žalost, ti koji nas plaše raspadom imaju potporu izvana. Time se stvara realna opasnost po integritet zemlje", kazao je Kličko koji je jučer najavio kandidaturu za predsjednika Ukrajine na prijevremenim izborima u svibnju.

"Na vlasti mora biti nova tehnokratska vlada kako bi se nosila s krizom i imala potporu svih u parlamentu. Ona treba voditi pregovore s Europskom unijom i zatražiti i dobiti pomoć", kazao je Kličko.

Na upit o tome vidi li sličnost među zbivanjima u Ukrajini i Bosni i Hercegovini, Kličko je kazao kako su ona motivirana sličnim razlozima jer ljudi svugdje imaju pravo natjerati vlast da radi na provedbi njihovih zahtjeva.

Dodao je kako je važno to što je BiH vrlo brzo prevladala nasilje pa, za razliku od Ukrajine, nije ni bilo krvavih posljedica prosvjeda.

"U Ukrajini je vlast prešla crvenu crtu i narod ju je natjerao da odstupi", zaključio je Kličko.

Rusija jača Crnomorsku flotu na Krimu

Rusija je odlučila pojačati zaštitu svoje flote stacionirane na Krimu, autonomnoj rusofonoj republici na jugu Ukrajine gdje traju separatističke napetosti, rekao je u srijedu ruski ministar obrane.

"Pozorno pratimo događaje na Krimu i oko crnomorske flote", rekao je ministar Sergej Šojgu, prenose ruske agencije.

"Poduzimamo mjere jamčenja sigurnosti za naše instalacije, infrastrukure i arsenal na Crnom moru", dodao je ali nije precizirao o kojim se mjerama radi.

Krim je bio u sastavu Rusije do 1954., kada je odlukom Nikite Hruščova predan Ukrajini. Po posljednjem popisu, na Krimu živi 58 posto Rusa, 24 posto Ukrajinaca i 12 posto Tatara. To je jedini dio Ukrajine u kojem etnički Rusi čine većinu stanovništva. U Sevastopolju na jugu Krima baza je ruske Crnomorske flote.

U srijedu su izbili kratki sukobi proruskih prosvjednika i pobornika novih ukrajinskih vlasti u Simfereopolu, glavnom gradu Krima, dok šef mjesnog parlamenta isključuje svaku raspravu o eventualnom odcjepljenju.

Proruski krugovi traže odražavanje referenduma o statusu Krima gdje su u porastu napetosti nakon što je prošlog tjedna svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič.

Blizu parlamenta je pronađeno tijelo jednog muškarca, koji je umro od srčanog udara i na njemu nema tragova nasilja.

Prema prvim informacijama čovjek je umro od srčanog napada, stoji u priopćenju ministarstva zdravlja Krima.

Glasnogovornik policije Krima je opovrgnuo izvješća da je jedna osoba ubijena u eksploziji u Simferopolu, regionalnoj prijestolnici.