Foto: Hina

POSLJEDNJIH mjeseci Makedonija je u gotovo neprekidnom stanju protesta protiv vladinih politika. Situacija je dodatno zaoštrena nakon što je opozicija počela objavljivati tajno snimljene razgovore koji državne dužnosnike involviraju u brojne protuzakonite radnje. Vladin odgovor na sve kritike bio je sigurnosno-represivan: prvo su opoziciju optužili za pokušaj državnog udara, a zatim i ostale prosvjednike za “destabilizaciju zemlje”. Kako jačaju protesti, tako se množe i incidenti koji opravdavaju veću represivnost vlasti i policije što kod mnogih izaziva sumnju u njihovu pozadinu.

Tajno prisluškivani razgovori koje već mjesecima objavljuje makedonska opozicijska stranka Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) kreću se od “manje zanimljivih” do onih koji sadrže dokaze o ubojstvima koje je vladajuća koalicija pokušala da sakrije te onih o nerazjašnjenim saobraćajnim udesima sa smrtnim ishodom čije istrage su ekspresno završene bez jasnih rezultata. Audio snimke objavljene 5. svibnja 2015. godine sadržavale su razgovor ministrice unutrašnjih poslova Gordane Jankulovske sa svojim glasnogovornikom Ivom Kotevskim, direktorom Uprave za sigurnost i protuobavještajstvo Sašom Mijalkovim te šefom kabineta premijera Nikole Gruevskog, Martinom Protuđerom.

Iz tih desetak audio snimaka jasno se čuju i razaznaju glasovi spomenutih dužnosnika i službenika kako planiraju sakriti ubojstvo 22-godišnjeg mladića Martina Neškovskog. Ono je počinjeno od strane policajca na dužnosti u lipnju 2011. godine za vrijeme proslave pobjede vladajuće stranke VMRO-DPMNE na izvanrednim parlamentarnim izborima. Martina Neškovskog je do smrti pretukao policajac Igor Spasov, pripadnik specijalne policijske jedinice “Tigrovi”, koji je za ovo ubojstvo kasnije i osuđen na 14 godina zatvora. Snimka dokazuje da su neki visoki službenici Ministarstva unutrašnjih poslova pokušavali preko lažnih zapisnika sakriti ubojstvo. Diskusija između ovih službenika vođena je vulgarnim i omalovažavajućim rječnikom, a ministrica Jankulovska je ubijenog Neškovskog čak nazivala narkomanom.

Odmah poslije objavljivanja ovih audio snimaka, popodne oko 18 sati, više od 7.000 ljudi sakupilo se ispred zgrade vlade protestirajući protiv zataškavanja ubojstva i policijske brutalnosti. Protesti su bili organizirani preko socijalnih mreža, bili su masovni ali mirni, s izuzetkom gađanja zgrada vlade jajima i paradajzima. Ali policija je prosvjede ipak nasilno prekinula pod izgovorom da su određeni demonstranti s kapuljačama i maramama na licima počeli gađati policiju kamenjem i bocama. U kaosu koji je nastao oko desetak ljudi je uhićeno.

Teške optužbe

Prosvjedi su se nastavili sljedećeg dana u isto vrijeme, ali kordon policije je blokirao prilaz prema vladi, pa se prosvjed preselio ispred zgrade Sobranja (parlamenta). Masovnost je bila još veća, ljudi svih nacionalnosti bili su ujedinjeni s jednim ciljem: da se prekine vladanje onog što nazivaju kriminalnom skupinom na vlasti. Drugi i treći dan prosvjeda prošli su mirno, a demonstranti su nastojali da uklone ljude koje su prepoznali kao provokatore koji nastoje izazvati nasilni prekid prosvjeda. Također, prosvjedi su se proširili i na druge gradove, a ljudi su izašli izraziti svoj revolt i nezadovoljstvo u Bitoli, Prilepu, Kumanovu i Strumici, poručujući policajcima da oni nisu neprijatelji već da je vlast ta koja je pravi i zajednički neprijatelj. Vlast je odgovorila optužujući opoziciju da organizira prosvjede i ubacuje nasilnike sa ciljem da stvori destabilizaciju zemlje.

Iako je bila prisutna na protestima, opozicija ničim nije pokazala svoje učešće. Na optužbe vlasti, opozicija, ali i brojni analitičari i intelektualci odgovaraju da je nasilje inscenirano od strane vlasti kako bi se stvorio stupanj nereda koji bi joj omogućio da proglasi izvanredno stanje, zabrani sve skupove i proteste, a time i onemogući masovni prosvjed koji je zakazala opozicija za 17. svibnja. Dva dana poslije objavljivanja audio snimaka vezanih uz ubojstva Neškovskog, SDSM je objavio još sedam snimaka razgovora između ministrice Jankulovske, glasnogovornika Kotevskog i šefa kabineta premijera Protuđera vezanih uz prometnu nesreću koja se dogodila krajem ožujka 2013. godine, a u kojoj je poginuo utjecajni opozicijski novinar i vlasnik tjednika “Fokus”, Nikola Mladenov.

Iz tih razgovora saznaje se da je istragu vodio istražni sudac koji uopće nema iskustva u toj oblasti, ali da se to neće objaviti u javnost, da je tijelo tragično preminulog novinara nađeno preko lociranja signala njegovog mobilnog telefona, a policija je tokom istrage rekla da mobilni nikada nije pronađen. Čuje se i da je na lijevoj strani karoserije automobila u kojim je poginuo Mladenov nađena boja drugog vozila, informacija koja do sada uopće nije bila poznata javnosti. Ovim audio snimkom pojačane su sumnje da je vlast umiješana u pogibiju novinara koje su postojale još od trenutka njegove smrti. Opozicijski SDSM traži ponovno otvaranje istrage oko smrti Nikole Mladenova, a sa ovim se deklarativno usuglasio i VMRO-DPMNE.

Krvavi razvoj

Na žalost, četverodnevni masovni demokratski prosvjedi prekinuti su oružanim sukobom između policijskih snaga i, kako je objavila policija, grupe terorista. U subotu 9. svibnja rano ujutro policija je započela akciju u predgrađu grada Kumanova blizu granice sa Srbijom. Policijska akcija je trajala cijeli dan, a prema objavama policije u njoj je poginulo 8 policajaca, 37 je povrijeđeno, dok je policija uhitila oko 30 terorista i ubila njih 14. Odgovornost za ovaj sukob je navodno preuzela Oslobodilačka nacionalna armija, albanska oružana grupa koja je sudjelovala u sukobima u Makedoniji 2001. godine nakon kojih je raspuštena, a koja se sada ponovo pobunila zbog teroriziranja albanskog stanovništva u Kumanovu od strane policije.

Međutim u javnosti postoji mnogo skepse vezane uz tvrdnje policije i vlade. U reakcijama mnogi građani smatraju da je ovaj oružani sukob izrežiran od strane vladajuće koalicije da bi se održala na vlasti, da su odnosi između Makedonaca i Albanaca zapravo dobri i ne postoji problem koji bi bio razlog za sukobe, a još manje za teroristički napad. Predsjednik Đorđe Ivanov je prekinuo posjetu Moskvi i jučer sazvao sastanak Savjeta sigurnosti, kojem je prisustvovao i opozicijski lider Zoran Zaev, ali ne i lider najveće albanske stranke i članice vladajuće koalicije Demokratske unije za integraciju (BDI), Ali Ahmeti. Poslije 36 sati sukoba, tek se jučer popodne oglasio premijer Gruevski koji je na konferenciji za novinare obavijestio da su uništeni teroristi koji su htjeli napasti državne institucije i zaprijetio da će svi koji “misle zlo Makedoniji” završiti kao ova razbijena grupa.

Prenos konferencije prekinut je kad su novinari počeli postavljati pitanja. A sukob je postavio mnoga pitanja, od toga da li su obavještajne službe zakazale u svom poslu, kako je uopće moguće da toliko terorista uđe na makedonski teritorij te se smjesti neprimjetno u gradu, li je loša kadrovska politika u MUP-u i masovno zapošljavanje partijskih vojnika dovelo do smrti 8 pripadnika policije, zašto je vlast akciju proglasila uspješnom, ako poginulo je toliko policajaca, gdje su uvjeti i zahtjevi terorista i koji je njihov identitet, do toga je li Makedonija poprište sukoba interesa velikih sila, SAD i Rusije. Mnogo je pitanja ostalo bez odgovora.

Sonja Stojadinović/Bilten

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala