Štediše Ljubljanske banke od 1. studenog mogu podnositi zahtjeve za isplatu
Foto: FAH
PRVI zahtjevi starih deviznih štediša iz Hrvatske i BiH prema Sloveniji koja je temeljem presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) preuzela obveze Ljubljanske banke počet će se primati od 1. studenoga, predviđa zakonski prijedlog koji je slovenska vlada donijela u četvrtak.
Štediše ili njihovi pravni nasljednici morat će zahtjeve sastavljene na posebnom formularu predati osobno ili poštom Slovenskom fondu za sukcesiju u roku od 25 mjeseci, stoji nadalje u prijedlogu zakona.
"Fond će u roku 3 mjeseca donijeti rješenje o svakom zahtjevu i štediši poslati informativni izračun. Ako na taj izračun ne podnese žalbu, sredstva ćemo doznačiti na njegov račun, a ako se žali, vodit će se upravni spor", rekla je za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" ravnateljica sukcesijskog fonda Ana Polak Petrič.
Zbog obima predviđenog posla predviđa se zapošljavanje dodatnih tridesetak službenika u tom uredu slovenske vlade, dodala je.
Baza podataka za Zagreb je sređena, s BiH bi moglo biti problema
"Očekujemo oko 300.000 zahtjeva koji će se verificirati uspoređivanjem s bazom podataka Ljubljanske banke, odnosno njezinih podružnica u Zagrebu i Sarajevu", rekla je za "Delo" od petka Irena Sodin, državna tajnica u slovenskom ministarstvu financija.
Baza podataka Ljubljanske banke Zagreb je sređena, pa se tu ne očekuju problemi, dok je drukčije s podacima o štedišama u BiH, navode slovenski mediji.
Kako navodi "Dnevnik", slovenska vlada intenzivno razgovara s BiH da im preda bilancu Ljubljanske banke Sarajevo koja je u vrijeme rata bila nacionalizirana, a dok se to ne dogodi zahtjevi štediša iz BiH neće se moći razmatrati.
Prijedlogom zakona koji je vlada premijera Mire Cerara donijela u četvrtak predviđa se da će se za podmirenje starih deviznih štediša u Hrvatskoj i BiH potrošiti ukupno 385 milijuna eura, u što su uračunate glavnica, kamate i upravni troškovi cijelog postupka.
Zakon još mora biti potvrđen u parlamentu.
Štediše bi se mogli protiviti kamati od 1.79 posto
Sredstva bi se osigurala najvećim dijelom u proračunima za iduće dvije godine o čemu će zastupnici odlučivati ove jeseni.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu po kojoj Slovenija mora preuzeti obveze prema štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH te ih isplatiti na jednak način kako je isplatila štediše u Sloveniji.
Dug iznosi oko 257 milijuna eura, ne računajući kamate.
Slovenska vlada očekuje da će najviše rezervi kod starih štediša izazvati prijedlog da se njihovi depoziti koji im 25 godina nisu bili dostupni isplate uz kamatnu stopu od 1,79 posto za najveći dio tog razdoblja, odnosno od 1993. do 2015. godine, kako je predviđeno zakonskim prijedlogom, bez obzira na ugovorenu kamatu između štediša i bivše Ljubljanske banke.
Ljubljanski "Dnevnik" koji se poziva na izvore u ministarstvu financija navodi da su se pri utvrđivanju takve kamate predlagači zakona vodili motivom da štediše dobiju vrijednost svojih depozita iz vremena kad su ulagali novac u banku. Pri tome je, navodi list, kamata od 1,79 posto određena s obzirom na tadašnje kretanje kamatnih stopa u Njemačkoj budući da je najveći dio stare devizne štednje bio u njemačkim markama.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati