Foto: Facebook/21stoljeće, Damir Horvatović
Video: Damir Horvatović

ZBOG čega je propao dnevni list "21. stoljeće"? Pitanje je to na koje su na tribini u HND-u pokušali odgovoriti bivši novinari i urednici "21. stoljeća" Denis Kuljiš, Nada Mirković, Borna Keserović, Saša Vejnović i Miroslav Edvin Habek. Na tribini je trebao gostovati i Marijan Jurleka, službeni  vlasnik i izdavač "21. stoljeća", koji se ipak nije pojavio. Putem e-maila je poručio da je bolestan.

Na tribinu su pozvani i predstavnici Digitela, marketinške firme koju su novinarski kuloari vezivali uz vlasničku strukturu "21. stoljeća", ali je Aljoša Roksandić, čelni čovjek te tvrtke, odlučio da o ovoj temi više ne želi javno gostovati.

No, tribina ipak nije prošla bez Roksandićevog "inputa". Otvorena je, naime, tako što je moderatorica Ljubica Letinić pročitala Roksandićevo pismo, u kojem šef Digitela sve sudionike tribine upozorava da će morati odgovarati zbog javno izrečenih tvrdnji, te najavljuje možebitne tužbe za klevetu.

Digitel od "21. stoljeća" potražuje 5,2 milijuna kuna?

Digitel, tvrdi Roksandić u svom pismu, niti na koji način nije sudjelovao u vlasničkoj strukturi 21. stoljeća. Međutim, činjenicu da je u redakciji "21. stoljeća" bio učestalo prisutan, zajedno s još nekim Digitelovim zaposlenicima, Roksandić ne demantira. Tvrdi da je u projekt bio uključen na osobnoj bazi.

Jedan od razloga zbog kojeg je "21. stoljeće" propalo je i zadužnica koju im je Digitel "povukao". Na tribini se mogao čuti podatak da Digitel od ugašenog dnevnog lista, odnosno njegovog izdavača, potražuje 5,2 milijuna kuna. Roksandić tvrdi da je Digitel morao pokušati naplatiti svoje dugove iz osjećaja odgovornosti prema svojim zaposlenicima i dobavljačima, te dodaje da će, na kraju balade, upravo Digitel biti taj koji će biti najviše oštećen gašenjem "21. stoljeća".

"Ljudi iz Digitela u potpunosti su preuzeli kreativnu kontrolu"

Kuljiš, prvi urednik "21. stoljeća", tvrdi da je o pokretanju lista pregovarao upravo s ljudima iz Digitela - Roksandićem i Dariom Vincem. "Imao sam dojam da oni u taj projekt ulaze ne kao šefovi Digitela, već kao privatni ulagači", kaže Kuljiš. Tvrdi da je Jurleka u projekt uključen tek kasnije, i to netom nakon izdavanja prvog broja, kada je, prema Kuljišu, postalo jasno da se neće pojaviti neki drugi privatni ulagači na koje su Roksandić i Vince navodno računali.

"Kada sam ja došao u redakciju, ljudi iz Digitela preuzeli su potpunu kontrolu nad novinom", tvrdi Keserović, koji je naslijedio Kuljiša na mjestu glavnog urednika. Dodaje da mu je u startu bilo jasno kako se radi o projektu koji nema šanse za uspjeh. Koji je, štoviše, već tada bio propao.

"Rekao sam im da to trebaju odmah ugasiti. Računao sam da će oni, kao ljudi iz marketinga, prepoznati da novine koje su pale na desetinu prvotne tiraže, osuđene na propast. U tom trenutku oni nisu na to pristali, tražili su da pretvorimo '21. stoljeće' u jedne opće novine. Mi smo to i napravili, ali list se svejedno nedugo zatim ugasio", kaže Keserović.

"To je bio cirkus"

"To nije bio ozbiljan izdavački projekt. To je bio cirkus", kaže Vejnović, koji dodaje da mu nije jasno kako je nekome palo na pamet da pokreće dnevni list bez novca. Habek je izrazio žaljenje što se na tribini nije pojavio Jurleka jer on je taj koji bi trebao dati odgovor na pitanje kako će se u konačnici naplatiti svi ljudi kojima je "21. stoljeće" ostalo dužno - od tiskare do zaposlenika.

"Nas su u početku uvjeravali da imamo dovoljno novca za šest mjeseci komotnog izlaženja", rekao je Kuljiš. Vrlo brzo se pokazalo da to nije točno. No, prema tvrdnjama Kuljiša i njegove supruge Mirković, nedostatak sredstava nije bio jedini razlog propasti "21. stoljeća".

Ciljali na 100.000 primjeraka?!

Jurleka je kao izdavač, kaže Mirković, u samom startu napravio veliku pogrešku - prvi broj nakanio je otisnuti u čak 160.000 primjeraka. U ugovoru koji je potpisao s tiskarom stajalo je da će se "21. stoljeće" tiskati u 100.000 primjeraka što je u konačnici, kada je postalo jasno da nema smisla tiskati više od 20.000 primjeraka, utjecalo na cijenu proizvodnje novina.

"Mi smo bili uvjereni da je cilj imati jedan mali list, koji će imati nezavisnost i integritet", kaže Kuljiš. Prije pokretanja "21. stoljeća", tvrdi Kuljiš, o cifri od 20-ak tisuća prodanih primjeraka govorilo se kao o velikom uspjehu. No, kasnije se, prema Kuljišu, pristup promijenio.

"Nama i dalje nije jasno zbog čega su te novine pokrenute, niti čemu su one trebale služiti. Denis je treći dan donio priču o Milanu Bandiću, za koju je rečeno da ne može izaći", kaže Mirković pa dodaje: "Zašto se krenulo u projekt ako se neće napadati Bandića, HDZ, Sanadera... Sve ove stvari u kojima je Denis bio ekspert čitav život".