Slučaj Beslan došao do Strasbourga: Otmica koja je potresla Rusiju
Foto: Shutterstock
EUROPSKI sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu saslušao je argumente pravnih zastupnika više od 447 ruskih državljana koji su između 2007. i 2011. godine podigli tužbe protiv Ruske Federacije, tražeći kaznenu odgovornost Moskve za tragediju u Beslanu u u kojoj je prije deset godina u akciji protiv čečenskih terorista koji su u školi zatočili više od 1.100 ljudi poginulo njih 334, među kojima 186 djece, kao i stajalište predstavnika ruske vlade o tom pokolju čiji tijek nikada do kraja nije razjašnjen.
Islamski borci, njih 32, su 1. rujna 2004., u Beslanu u Sjevernoj Osetiji prvog dana nove školske godine zatočili više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja tražeći od Moskve da prizna neovisnost Čečenije, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginula, među kojima 186 djece, te oko 800 ranjenih. Većina je stradala tijekom intervencije pripadnika ruskih specijalnih snaga te preživjeli i obitelji poginulih žele da se utvrdi odgovornost službenih ruskih vlasti, tražeći od europskog pravosuđa da im pomogne pronaći odgovore na pitanja i sumnje koje ih progone već cijelo desetljeće.
Sud je odlučio sve pristigle tužbe protiv Rusije voditi kao jedan cjeloviti slučaj, a da bi stigle na prvo ročište, u njima daleki Strasbourg je stiglo 20 podnositelja tužbi, uglavnom majke koje su izgubile djecu u najgorem terorističkom napadu na ruskom sjevernom Kavkazu i koje još muči gorčina zbog načina na koji su ruske vlasti okončale tu talačku krizu.
Sudskim vijećem predsjeda Isabelle Berro-Lefevre, a uz nju će o ishodu kolektivne tužbe odlučivati sedam sudaca, među kojima i Ksenija Turković, bivša profesorica kaznenog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta koja je prije dvije godine izabrana za sutkinju Europskog suda za ljudska prava.
Događaj u Beslanu je pokazao kako je Rusija odlučna u obračunavanju svih protivnika, ali je osim goleme potpore Vladimiru Putinu mobilizirala i njegove protivnike i pridonijela procvatu raznih udruga koje deset godina nakon tragedije traže odgovore na brojna pitanja.
I dok je potpuno jasno tko je zatočio više od 1.100 ljudi, pitanje tko je dao zeleno svijetlo za intervenciju koja je rezultirala pokoljem još uvijek je obavijeno velom tajne. Komandosi su krenuli u akciju nakon što je eksplodirala bomba u školskoj dvorani za tjelesni odgoj, no 22 sekunde poslije slijedila je još jedna eksplozija za koju se ne zna tko ju je izazvao. Neki taoci uporno su tvrdili, da su specijalci s krova obližnje zgrade ispalili projektil, dok službena verzija glasi da su za tu eksploziju također odgovorni teroristi iako nije jasno jesu li je izazvali namjerno ili slučajno. Ono što se zna jest da je upravo u toj drugoj eksploziji i požaru koji je slijedio poginulo ili ranjeno više od polovice talaca.
"Mislim da su vlasti svakako htjele likvidirati teroriste, ali nisu mislili na našu djecu", kazala je 51-godišnja Aneta Gadijeva koja je u talačkoj krizi izgubila devetogodišnju kćer. Sasvim suprotno tvrdi predstavnik Rusije Georgij Matjučkin koji ističe da su se vlasti suočile s naoružanim, dobro obučenim plaćenicima koji su se "pomirili da će umrijeti s taocima" te da je "glavni cilj ruskih specijalaca bio spasiti živote talaca".
"Ta je talačka kriza bila nepredvidiva i bez presedana", rekao je Matjučkin, no britanska odvjetnica Jessica Gavron, koja zastupa obitelji žrtava, proturječi da je "likvidacija terorista bio glavni cilj", a dokaz tome je "nerazmjerna" upotreba sile. Njezin kolega Segej Kniazkine izažava žaljenje što su svi dokazi sustavno uništavani, a posebice žali zbog činjenice da nikada nije izvršena obdukcija 116 žrtava čija su spaljena tijela pronađena u školskoj sportskoj dvorani.
Nevladina udruga Glas Beslana koja se odvojila od provladine skupine Majke Beslana od ruske vlade godinama traži da prizna pogreške učinjene prilikom planiranja i izvršenja operacije spašavanja te kazni odgovorne.
"U očima roditelja, država je ta koja je djelovala teroristički. Nama nije važno tko je pogubio teroriste. Ono što smo mi vidjeli bili su tenkovi koji su granatirali cijelu školsku zgradu, s našom djecom unutra", kazala je Ella Kesajeva iz Glasa Beslana.
Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da osobno pregovara s teroristima i "razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije".
"Putin je rekao da moramo sve učiniti da spasimo djecu", kazao je Aslakhanov za Moscow Times. Dok je išao u Beslan s ponudom o oslobađanju zatočenih pobunjenika iz zatvora, čuo je za eksplozije i intervenciju. Vjeruje da su pogrešku učinili lokalni dužnosnici i njihove naoružane snage.
Tragedija u Beslanu u sjećanju je mnogih diljem Rusije, ali na desetu godišnjicu 1. rujna komemoracija je bila održana jedino u Sjevernoj Osetiji jer se u ostalim dijelovima Rusije tradicionalno proslavljao početak nove školske godine.
Suci ECHR-a su se poslijepodne povukli na vijećanje kako bi odlučili o utemeljenosti tužbe o tom bolnom pitanju, a datum donošenja odluke nije utvrđen.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati