Foto: AFP (Ilustracija)

NAKON što je ugledni Washington Post upozorio da je kriza na Južnom Cipru prošlost, a da je Slovenija nova zemlja koja izaziva zabrinutost, jer, kako navodi list, spada u "opasnu zonu", javnost u toj najsjevernijoj državi bivše Jugoslavije je krajnje zabrinuta, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
 
Dobar poznavatelj slovenskih prilika, politolog i politički analitičar Davor Gjenero izjavio je za agenciju Anadolija da Sloveniji prijeti raspad financijskog sustava, ali ističe da se neće raditi o krahu poput onog u Južnom Cipru.
 
"Ako dođe do destabilizacije bankovnog sektora, to može ugroziti funkcinirajuće firme i realnog sektora. Za pretpostaviti je da će pod određenim uvjetima unutar eurozone biti postignuta solidarnost i da će doći pomoć Sloveniji. Slovenija ima jedan problem, a to je Nova Ljubljanska banka. Ta zemlja će se morati zadužiti kako bi još jednom sanirala navedenu banku. Nadalje, to zaduživanje, pak, nije moguće izvesti, s jedne strane, bez europskih ograničenja budžetskog deficita i Sloveniji će trebati pomoć iz ovog sigurnosnog fonda eurozone", kazao je Gjenero, ilustrirajući kako je samo u prošloj godini u Sloveniji generiran problem na razini dugovanja prema deviznim štedišama iz BiH i Hrvatske.

"Slovenija već plaća cijenu svojih ekonomskih problema"
 
Na pitanje koliko budući događaji, koje najavljuje i ugledni list, mogu potresti Sloveniju, Gjenero odgovara da je Slovenija već ozbiljno potresena krizom.
 
"Slovenija je izgubila relevantan dio BDP-a kroz ove godine krize. Slovenija je ostala bez cijelih privrednih sektora poput građevinarstva. Tu su Slovenci, istina, uspjeli izbjeći platiti socijalnu cijenu, jer su ove grane, a koje su se prve našle na udaru, u velikoj mjeri bile popunjene radnicima iz BiH i Srbije. Slovenci su uspjeli, zapravo, kroz te stečajeve i repatrijaciju tih radnika izbjeći platiti punu cijenu sloma. Jednostavno su ih pretovarili na zemlje iz kojih su radnici dolazili. U Hrvatskoj su tu cijenu platili radnici iz graničnih područja prema Sloveniji, koji su, praktično, svi ostali bez posla, a da nisu imali nikakva prava na slovenačkim, ali i hrvatskim burzama rada", objasnio je.
 
Kriza je, ističe, razlog i zašto je Slovenija popustila i u odnosima sa Hrvatskom.
 
"Slovenija se boji da će se vrlo brzo naći pred donosiocima odluka unutar Eurozone i morati tražiti pomoć upravo za tu Novu Ljubljansku banku. Nisu imali manevarskog prostora da nastave pritiskati Hrvatsku. Već tu su počeli plaćati cijenu svojih ekonomskih problema", tvrdi Gjenero.

Koliko će Europa pomoći?
 
Ekonomist Maks Tajnikar, nekadašnji ministar gospodarstva, izrazio je zabrinutost načinom rješavanja kiparske krize koja bi za EU mogla biti presedan za buduće slučajeve.
 
"Južni Cipar je očekivao da će EU i Europska centralna banka pomoći ciparskim bankama da nastave s poslovanjem u istom opsegu, da će sačuvati radna mjesta u bankarskom sektoru i tako održati postojeći standard života ljudi sa Južnog Cipra. No, to se to nije dogodilo, a to izaziva mnoga pitanja o djelovanju EU u državama kao što su Slovenija, Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. Ljudi u tim državama pitaju se što u mogućim krizama mogu očekivati od EU", rekao je Tajnikar.
 
Prema pisanju slovenskih medija, iako je slučaj Južnog Cipra specifičan, uvjeti pod kojima mu je odobren paket financijske pomoći Europske unije (EU) u iznosu 10 milijardi eura mora biti upozorenje za rubna gospodarstva u eurozoni, pa i za Sloveniju, da svoje financijske i bankarske probleme što prije riješe.
 
Jedini pravi put za novu slovensku vladu da izbjegne situaciju u kojoj bi bila prisiljena zatražiti financijsku pomoć je brza provedba mjera za sanaciju banaka, ističe ljubljansko Delo.
 
List prenosi izjave slovenskih financijskih analitičara po kojima vlada Alenke Bratušek mora djelovati brzo i u iduća dva mjeseca predstaviti svoju proračunsku politiku i mjere za rješavanje sedam milijardi loših kredita akumuliranih u slovenskom bankarskom sustavu.
 
Slovenija je u ponedjeljak pozdravila dogovor o pomoći Južnom Cipru od 10 milijardi eura, kako bi ta članica Eurozone riješila financijske teškoće i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj unatoč problemima takva pomoć neće biti potrebna.