Foto: 24ur

NEDAVNU odluku sutkinje Vinke Nobilo s općinskog suda u Zagrebu da prekine postupak u tužbi Privredne banke Zagreb (PBZ) protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB), što je jedan od više procesa koji se na hrvatskim sudovima vode oko prenesene devizne štednje hrvatskih štediša Ljubljanske bake Zagreb, Slovenija vidi kao pozitivan signal da će se to pitanje Hrvatska rješavati na sukcesijskim osnovama, prenijeli su u petak slovenski mediji koji se pozivaju na diplomatske izvore.

Sutkinja Nobilo odbila je prijedlog odvjetnika PBZ-a da se postupak stavi u mirovanje i njezina odluka da ga prekine u skladu je s Memorandumom iz Mokrica, koji su prošle godine potpisali premijeri Zoran Milanović i Janez Janša, po kojemu rješenje za prenesenu deviznu štednju treba naći u okviru sukcesije, kažu slovenski izvori.

Presedan

To je prvi put da je u 27 tužbi PBZ-a i Zabe protiv slovenskih banaka pred hrvatskim sudovima da je postupak prekinut.

Dvije strane različito tumače izraz "stay" koji se odnosi na postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudištima. Slovenija smatra da postupke u skladu s memorandumom treba prekinuti i da su se dvije strane obvezale da će rješenje u međuvremenu tražiti u okviru sukcesije. Hrvatska strana izraz "stay" tumači kao zastoj, odnosno mirovanje koje prema ovogodišnjim izmjenama zakona o parničnom postupku može trajati godinu dana, nakon čega se može za još godinu dana produžiti.

S obzirom da se da se s mirovanjem postupka moraju usuglasiti obje strane, a toga u navedenom predmetu nije bilo, sutkinja Nobila odlučila je prekinuti postupak, navodi Slovenska tiskovna agencija.

Potvrda Memoranduma iz Morkica

Ovo je također prvi put, tumači slovenska strana, da je hrvatski sud potvrdio Memorandum iz Mokrica kao međunarodni dokument, koji je iznad domaćeg zakonodavstva. Banski dvori, navodi isti izvor, Memorandum su podredili hrvatskom zakonodavstvu s obrazloženjem da se ne radi o dokumentu ratificiranom u Saboru.

"Slovenska strana vidi odluku suda kao poticajan znak, kao svjetlo na kraju tunela prema putu da i Hrvatska kao supotpisnica memoranduma iz Mokrica taj dokument poštuje kao međunarodni ugovor, što on i jest", navelo je u izjavi za STA slovensko veleposlanstvo u Zagrebu, navevši da je za slovensku stranu neprihvatljivo da se spor oko stare devizne štednje odvija na sudu umjesto u pregovorima.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova nekoliko je puta ponovilo da Hrvatska poštuje Memorandum iz Mokrica koji predviđa zastoj postupaka pred sudovima i da je Hrvatska sa svoje strane osigurala uvjete za zastoj postupka, a Slovenija ne.

Pusić: Odluka o prekidu postupka ništa ne mijenja

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavila je u petak u Zagrebu da se ništa ne mijenja nedavnom odlukom općinskog suda u Zagrebu da prekine postupak u tužbi Privredne banke Zagreb (PBZ) protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB), jer presuda nije konačna.

"Presude su naravno u nadležnosti pravosuđa, raznorodne su i u ovom slučaju kao i u svakom drugom nisu konačne obzirom da na svaku presudu postoji pravo žalbe i drugostupanjska odluka. To je nešto u što mi nećemo ulaziti kao Vlada ili kao politika", rekla je Pusić na konferenciji za novinare.

Sutkinja Vinka Nobilo s općinskog suda u Zagrebu donijela je odluku da prekine postupak u tužbi PBZ-a protiv LB-a i NLB-a, jedan od više procesa koji se na hrvatskim sudovima vode oko prenesene devizne štednje hrvatskih štediša Ljubljanske bake Zagreb.

To je prvi put da je prekinut postupak u 27 tužbi PBZ-a i Zagrebačke banke protiv slovenskih banaka pred hrvatskim sudovima.

"Nije se promijenilo ovom presudom apsolutno ništa, kao niti jednom ranijom presudom. U međuvremenu jedino što se promijenilo je da je Europski sud u slučaju individualnih štediša presudio u korist individualnih štediša. To direktno nema reperkusije, dakle direktno se ne odnosi na ovaj slučaj, ali indirektno naravno da", kazala je.

Osvrnula se i na incidente s prelaskom slovenskih ribarica na hrvatsku stranu u Savudrijskoj vali, rekavši da 2013. nije zabilježen nijedan slučaj, dok ih je 2014. bilo 16. "Ja bih rekla da je to jedna vrsta možda nekakvih političkih poruka ili pozicioniranja, ali de facto na arbitražu nema apsolutno nikakvog utjecaja", istaknula je

Od tih 16 slučajeva, nastavila je, u sedam slučajeva hrvatska policija nije intervenirala iz različitih razloga, bilo zato što se slovensko plovilo već vratilo dok je hrvatska policija došla, bilo da je na neki način bilo izvan dometa. U devet slučajeva je intervenirala upućivanjem upozorenja slovenskoj strani.

Naglasila je da u postupanju nije došlo apsolutno ni do kakve promjene u ponašanju te da hrvatska strana radi sebe evidentira sve te slučajeve koje smatra kršenjem granice i da će ih evidentirati i dalje. Podsjetila je da je sam postupak arbitraže završen te da se očekuje pravorijek iduće godine koji je obvezujući za obje strane.

Pusić je potvrdila da je Slovenija zvala hrvatsku veleposlanicu u Ljubljani i notom odgovorila na hrvatsku notu vezanu za te prelaske. Komentirajući najavu Slovenije da će prijaviti Hrvatsku Arbitražnom sudu zbog zaustavljanja slovenskih ribara u Savudrijskoj vali, Pusić je rekla da je Arbitražni sud "jedna ozbiljna institucija" koja ima svoja vrlo jasna pravila.

"Postupak je okončan, onu o čemu se sada radi je odluka koju arbitri trebaju donijeti. Sve što se tiče razgraničenja između Hrvatske i Slovenije što je za Arbitražni sud relevantno je iz 1991. Ništa poslije toga. Ja sam sigurna da je bio nesporazum kada se govori da se nešto prijavljuje na Arbitražni sud", rekla je ministrica.

A što je s UBS?

Upitana kolika je obveza Hrvatske prema švicarskoj banci UBS, koja je tužila Hrvatsku prošloga tjedna na saveznom sudu u New Yorku, Pusić je rekla da to ovisi o pregovorima.

Godine 2008. je bilo ispregovarano da to bude negdje na razini 19 milijuna dolara, a sada je puni iznos sa zateznim kamatama 45 milijuna, kazala je istaknuvši da je to pitanje u nadležnosti ministarstva financija.

"Sada će trebati ponovno pregovarati, dogovarati, vidjeti na koji način to riješiti. To je u domeni ministarstva financija i treba i mora rješavati ministarstvo financija. Naravno, da se riješilo kada je bilo dogovoreno 2008. danas ne bi razgovarali o ovome", rekla je Pusić.

Ministrica je potvrdila da će deset ukrajinskih ranjenika doći na liječenje u Hrvatsku, čime Hrvatska pomaže Ukrajini u sukobu s proruskim separatistima na istoku zemlje. "To je naš oblik pomoći ukrajinskoj strani u ovom sukobu. Mi smo zemlja koja je i sama prošla kroz vrlo dramatičan rat i mislim da možemo razumjeti kako se ljudi osjećaju u toj situaciji", rekla je.

Govoreći o izgradnji LNG-a u Omišlju na Krku, Pusić je rekla da je zatraženo sufinanciranje dokumentacije iz fondova EU-a te da postoji interes individualnih investitora za taj projekt. Po njezinim riječima, radi se o strateškom projektu koji se razmatra u ministarstvu gospodarstva i osigurava plinsku vezu Jadran-Baltik, nakon što će Litva u ponedjeljak otvoriti svoj LNG terminal.

Komentirajući najavu Švedske da će priznati Palestinu, Pusić je rekla da države članice EU-a idu u pravcu priznanja Palestine. "Neki su nam rekli da smatraju da je to prerano. Ono čega se mi bojimo je da je to prekasno", kazala je. "Hrvatska sigurno također isto ide u tom pravcu. Kad će do toga doći i na koji način će države članice koordinirati taj stav budući da postoji određena sklonost da se to koordinira na razini država članica, svakako ćemo obavijesti ali to je sigurno pravac u kojemu se ide", rekla je Pusić.