Foto: Hina

USUSRET stupanja na snagu novog Stečajnog zakona, vrijednost neizvršenih obveza poslovnih subjekata nastavlja se kretati tromo: nakon blagog porasta u svibnju, u lipnju je zabilježeno blago smanjenje (-1,1%) do razine od 27,7 milijardi kuna.

Pritom je glavnina, odnosno 24,1 milijarda kuna (86,7% ukupne vrijednosti svih neizvršenih osnova za plaćanje) neplaćenih obveza dug poslovnih subjekata koji su blokirani duže od 360 dana, a 19,3 milijarde kuna duguju društva bez ijednog zaposlenog, navodi se u analizi HGK.

Prema novom Zakonu o stečaju koji stupa na snagu 1. rujna ove godine, FINA je dužna pokrenuti postupak stečaja za sve poslovne subjekte blokirane duže od 120 dana. Takvih je krajem lipnja bilo 19 646 s ukupnim dugom od 19,2 milijarde kuna. Od toga je dug prema državnom proračunu iznosio 3,2 milijarde kuna, prema lokalnom proračunu 197,5 milijuna kuna, a prema ostalim osnovicama (prema bankarskom sektoru i ostalim poslovnim subjektima) daleko najviših 15,8 milijardi kuna. U poslovnim subjektima koji su blokirani duže od 120 dana registrirano je 10139 zaposlenih osoba.

Statističko smanjenje duga neće poboljšati kvalitetu plaćanja

Prema Zakonu, stečajevi se neće istovremeno otvarati u svim poduzećima koja su u blokadi duljoj od 120 dana, već prema određenim rokovima za svaku kategoriju, prema dužini blokade (od najduže prema kraćoj). Od sljedeće bi godine, prema tome, trebali krenuti stečajevi u zadnjoj kategoriji blokiranih poslovnih subjekata od 120 do 360 dana, navode iz HGK.

Stoga bi se, prema provođenju novog Zakona, u kraćem roku trebala drastično smanjiti vrijednost neizvršenih obveza kao statističkog podatka kojim se definira stanje likvidnosti realnog sektora no to ujedno automatski neće značiti i poboljšanje sustava međusobnih plaćanja, zaključuju analitičari HGK.