FOTO:

VLADA bi u petak trebala donijeti odluku o izboru pet tvrtki s kojima će pregovarati o koncesijskim ugovorima za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u hrvatskom jadranskom podmorju, kao i odluku o početnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju dionica Imunološkog zavoda.

Iza zatvorenih vrata o koncesionarima

Odluka o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu u istražnim prostorima ugljikovodika, na zatvorenom je dijelu sjednice Vlade, a u javnosti se nagađa da bi dozvole trebalo dobiti pet tvrtki - Ina, OMV, Marathon Oil, Eni i Medoil.

Očekuje se da će pregovori potrajati do ranog proljeća, a ugovori bi mogli biti potpisani krajem ožujka 2015. godine.

Vladino stručno povjerenstvo analizirat će ponude čija će kvaliteta biti vrednovana prema podacima ponuditelja o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, intenzitetu predloženih rudarskih radova kao i naknadi za potpis ugovora.

Ponude poslalo šest tvrtki

Pri tome najveći postotak u ukupnoj cijeni od 70 posto nosi dio ponude koji se odnosi na inicijalno istražno razdoblje od tri godine u kojem se pak najviše vrednuje broj bušotina. Podaci iz ponude za drugo inicijalno razdoblje od dvije godine nose 20-postotni udio u procjeni ponude gdje je opet najvažniji broj bušotina dok naknada za potpis ugovora sudjeluje u procjeni s 10 posto.

Na natječaj za eksploataciju nafte i plina na Jadranu otvoren 2. travnja ove godine i koji je bio otvoren do 2. studenoga, ponude je poslalo šest kompanija. One su iskazale interes za 15 od 29 istražnih polja. Polja su površine 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Na sjevernom Jadranu ih je osam, a na srednjem i južnom ukupno 21.

Proces istraživanja i eksploatacije podrazumijeva pripremnu fazu istraživanja koja traje tri do šest godina, a dokažu li se ekonomična ležišta nafte i plina, slijedi eksploatacija.

Sto milijuna eura po istražnom polju

U istražnom razdoblju očekuju se investicije od sto milijuna eura po istražnom polju, a početkom eksploatacije kreće podjela proizvodnje gdje državi ide 55, a investitoru 45 posto prihoda.

Odlukom o početnoj cijeni i provedbi postupka javnog prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju dionica Imunološkog zavoda predlaže se, pak, prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju 157.997 dionica iz državnog portfelja, što čini 54,38 posto temeljnog kapitala Imunološkog zavoda, a kontrolni paket dionica od 25 posto plus jedna dionica ostao bi u vlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Početna cijena za kupnju dionica iznosi 49,30 kuna po dionici, a investitor je dužan osigurati investicijsko ulaganje u vrijednosti od najmanje 100 milijuna kuna za izgradnju novog postrojenja za proizvodnju koje će osigurati trajno dobivanje dozvola za proizvodnju virusnih i bakterijskih cjepiva i krvnih derivata iz ljudske i životinjske plazme, te alergena i preparata iz životinjske krvi. Rok završetka investicijskog ciklusa je godinu dana od potpisivanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica.

Proizvodnja u Hrvatskoj

Investitor mora osigurati i da se proizvodnja trajno održava na teritoriju Hrvatske, kao i da se proizvodnja krvnih derivata iz ljudske plazme osigura isključivo iz plazme prikupljene od populacije u Hrvatskoj kako bi se osiguralo ostvarivanje načela samodostatnosti za proizvode iz plazme vlastitog porijekla, namijenjenih vlastitoj populaciji, temeljem sustava dobrovoljnog i neplaćenog davalaštva krvi.

Imunološki zavod strateški je važna tvrtka u kojoj je zbog financijskih problema prestala proizvodnja cjepiva i krvnih pripravaka, a radnicima su kasnile plaće zbog kojih su i svakodnevno štrajkali po jedan sat.