Foto: Arhiva

HRVATSKI građani, zbog niskog standarda, više od prosjeka Europske unije, troše na osnovne životne potrebe.

Ako se usporedi struktura potrošnje Hrvatske i zemalja Europske unije vidljivo je da građani Hrvatske premašuju po prosječnim izdacima prosjek udjela u zemljama EU kod kategorija hrane i bezalkoholnih pića, alkoholnih pića i duhana, odjeće i obuće, stanovanja i potrošnje energenata, komunikacija.

Na primjer, građani Hrvatske na hranu i bezalkoholna pića potroše 25,6% ukupnih izdataka, dok je taj udio u na razini Europske unije 17,4%.

Na stanovanje i potrošnju energenata, u Hrvatskoj se troši 32,3% ukupnih izdataka kućanstva, dok je u EU taj iznos 28%.

U Europskoj uniji se u restoranima i hotelima potroši 5,7% izdataka, dok u Hrvatskoj za to odlazi daleko manje – samo 1,9% potrošnje.

Što se tiče odjeće i obuće, otprilike smo na istoj razini, te se u EU na odijevanje troši 4,9% izdataka, dok je u Hrvatskoj taj udio 5,1%.

Struktura osobne potrošnje - Hrvatska i EU (Izvor: HGK)

Prva četiri mjeseca 2014. pokazivala su trend početka oporavka trgovine, no svibanj tada bilježi pad od oko 1,5%. S obzirom na to da trgovina ima sezonski karakter, te je usko povezana sa turističkom sezonom, ove godine govorimo o takozvanom fenomenu "srpanjske rupe" gdje je zbog utjecaja nezapamćeno lošeg ljetnog vremena i odlaska dijela gostiju koji tradicionalno posjećuju Jadran, na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazil srpanj također bilježio pad od 2%.

Promet u trgovini na malo za prvih devet mjeseci 2014. (Izvor: HGK)

Pad cijena može otežati izlazak iz recesije

Oporavak prometa u trgovini dolazi u kolovozu i rujnu, prvenstveno zbog produljivanja turističke sezone i pojačanog trenda kupovine turista u maloprodaji, te zabilježenog rasta prodaje motornih vozila u rujnu u iznosu od 3,5%. Kod oporavka tržišta motornih vozila, govorimo prvenstveno o rabljenim vozilima, koji ulaskom Republike Hrvatske na jednistveno tržište Europske unije bilježe rast.

Unatoč uglavnom pozitivnim kretanjima u ovoj godini, na kumulativnoj razini, odnosno u prvih devet mjeseci, realno se bilježi stagnacija prometa u trgovini na malo.

Osim toga, prisutan trend deflacije, odnosno pada cijena koji je uzrokovan niskim cijenama izvoza i slabom potražnjom, što može otežati izlazak domaćeg gospodarstva i trgovine na malo iz recesije.