Pismo prenosimo u cijelosti:

 

"Poštovani predsjedniče Vlade RH,

 

Poštovani potpredsjednici Vlade,

 

Poštovani ministri,

 

Nakon neuspješne prodaje HŽ Carga, u tijeku je postupak prodaje društva Pružne građevine d.o.o., a odlučeno je i o raspisivanju javnog nadmetanja za prodaju društava Željeznička tiskara d.o.o. i Tersus Eko d.o.o.

 

Pružne građevine su najuspješnija i najveća građevinska tvrtka u Hrvatskoj (1600 stalno zaposlenih i 400 sezonskih radnika), no kako obuhvaćaju i redovno održavanje pruga (tekuće plansko i izvanplansko), radi se o core businessu HŽ Infrastrukture, bez kojega nije moguće sigurno obavljanje željezničkog prijevoza.

 

U Hrvatskoj nema niti jedne druge tvrtke koja bi mogla ponuditi cjelokupni proizvod koji nude Pružne građevine.

 

 

Kada govorimo o redovnom održavanju pruga, treba reći da se u hrvatskim uvjetima radi o monopolu, koji je sada u rukama HŽ Infrastrukture, ali bi prodajom Pružnih građevina monopolistički položaj stekao privatnik, prema uvjetima natječaja svakako stranac. Uvjereni smo, a to nam govore iskustva drugih željeznica (npr. Velika Britanija), da bi svaki privatnik zloupotrijebio monopolistički položaj tako što bi odredio cijene koje njemu odgovaraju, a kvalitetu i sigurnost željezničkog prometa sveo bi na najnižu moguću mjeru, s ciljem ostvarivanja što većeg profita.

 

Vezano za konkretno javno nadmetanje, koje je u tijeku, zabrinuti smo za ishod. Slovački ponuditelj, koji pokazuje najveći interes, provodi dubinsko snimanje, no postavlja se pitanje čijim kapitalom namjerava kupiti tvrtku Pružne građevine? Domaća tvrtka koja je partner slovačkih ponuditelja, više se bavi „dilanjem“ poslova podizvođačima, nego izvođenjem ugovorenih radova.

Pružne građevine su uspješna tvrtka, koja zapošljava niz vrhunskih inženjera i za HŽ Infrastrukturu obavlja vrijedan posao. Bez tih ljudi željeznički promet ne bi se mogao odvijati. Bilo bi žalosno da se takva tvrtka prepusti u ruke špekulanata koji će je izmusti i uništiti. Takvih slučajeva u hrvatskoj pretvorbi i privatizaciji smo se nagledali.

 

Naročito je zabrinjavajuća politika HŽ Infrastrukture da od Pružnih građevina naručuje radove, a sve više kasni s plaćanjem. Dug u dospijeću u duljem razdoblju iznosi 200 mln HRK, što je u visini 10 mjesečnih plaća radnika Pružnih građevina. Radi toga Pružne građevine duguju dobavljačima više od 140 mln HRK. Umjesto redovitog plaćanja, Upravu Pružnih građevina upućuje se na rješavanje problema likvidnosti putem factoringa, što je krajnje nepovoljno i nekorektno. Postavlja se pitanje zašto HŽ Infrastruktura, koja je dužnik, ne rješava svoju likvidnost putem factoringa, nego na to prisiljava Pružne građevine?

 

Sljedeće što nas brine, je najavljeno, ozbiljno smanjivanje ulaganja u obnovu pruga, kao posljedica mjera smanjenja proračunskog deficita. Time bi se isto tako ozbiljno smanjili i prihodi društva Pružne građevine. No s time se ne izlazi u javnost, vjerojatno iz razloga lakše prodaje Pružnih građevina. Pitamo se što će biti s radnicima Pružnih građevina, ako investitor kupi tvrtku računajući na poslove u visini 2800 mln HRK, a na kraju dobije poslove u visini npr. 800 mln HRK? Tražimo da Vlada RH i HŽ Infrastruktura odmah izađu s realnom izmjenom plana investicija u obnovu pruga.

 

Problem koji imaju Pružne građevine, je nemogućnost sudjelovanja u projektima koje sufinancira EU. Naime, Pružne građevine su u vlasništvu HŽ Infrastrukture, koja je investitor u tim projektima, tako da EU angažiranje Pružnih građevina, čak i kao podizvođača, smatra sukobom interesa.

 

Međutim, za taj problem, odavno smo ponudili rješenje. Radi se o slovenskom modelu. U Sloveniji postoji državna agencija koja je investitor u projektima gradnje i obnove pruga, dok je njihova Infrastruktura trgovačko društvo koje s državom ima ugovor o regulaciji prometa i o održavanju pruga. Tako nema sukoba interesa, njihovo Železniško gradbeno podjetje, iako u vlasništvu slovenske Infrastrukture, sudjeluje u projektima obnove koje sufinancira EU.

 

Obzirom da se u gradnju i obnovu pruga, koje će sufinancirati EU, očekuju velika ulaganja, da se radi o milijardama EUR, smatramo da bi vrijedilo osnovati agenciju koja bi u ime države bila investitor. Drugi, manje kvalitetan, ali jednostavniji način rješenja tog problema, je da HŽ Infrastruktura ostane investitor u projektima obnove, ali da se vlasnički udjel Pružnih građevina izdvoji iz portfelja HŽ Infrastrukture i unese u vlasništvo države, preko neke od vladinih agencija, ili sl.

 

Ukoliko to ne učinimo, sve poslove obnove i gradnje pruga dobivat će stranci koji će iz RH izvlačiti ogromnu dobit (dosadašnja javna nadmetanja bila su tako definirana da domaće tvrtke nisu ispunjavale uvjete, ili su bile u sukobu interesa). Ako se okrenemo oko sebe, vidjet ćemo da u razvijenim europskim zemljama, projekte gradnje i obnove pruga izvode domaći izvođači, iako je trošak rada njihovih radnika, mnogo veći od troška rada tvrtki iz istočne Europe.

 

Tražimo da Vlada RH, umjesto prodaje Pružnih građevina, stvori uvjete da se tvrtka može natjecati za izvođenje EU projekata obnove pruga, kako bi taj novac ostao u Hrvatskoj.

 

 

Vezano uz prodaju tvrtke Željeznička tiskara, ukazali smo na dva problema, od kojih niti jedan nije riješen.

 

Gotovo sve željeznice u Europi imaju vlastite tiskare, prvenstveno radi tiskanja voznih karata, koje su strogo uračunati obrasci. Naročito je osjetljivo pitanje tiskanja međunarodnih voznih karata, što nadzire međunarodno udruženje željezničkih prijevoznika. Bojimo se da bi, prodajom Željezničke tiskare, HŽ Putnički prijevoz mogao izgubiti pravo sudjelovanja u međunarodnom prijevozu putnika.

 

Drugi problem Željezničke tiskare je neodgovarajuća lokacija pogona (Petrinjska ulica) u zgradi u kojoj ne postoje uvjeti za tiskarsku djelatnost. Problem je davno uočen, izgrađen je novi pogon na Peščenici, no objekti nemaju uporabnu dozvolu, iz razloga što nisu riješeni vlasnički odnosi, niti su uređene zemljišne knjige. Upravo se vozne karte tiskaju na Peščenici, a ostalo u Petrinjskoj ulici. Obzirom na neriješene imovinske odnose i neuređene zemljišne knjige, moguće je da se pogon za tiskanje voznih karata u bilo kojem trenutku zatvori, što bi imalo teške posljedice, kako za HŽ Putnički prijevoz, tako i za Željezničku tiskaru.

 

Tvrtka Željeznička tiskara je restrukturirana i ostvaruje pozitivno poslovanje, tako da ničime ne opterećuje vlasnika HŽ Putnički prijevoz.

 

Smatramo da je, prije razmišljanja o prodaji Društva, neophodno urediti vlasničke odnose te kompletnu tvrtku preseliti na odgovarajuću lokaciju na Peščenicu, u što je HŽ dosad uložio 10-tak

mln HRK.

 

 

Tersus Eko je tvrtka sa 220 radnika, a bavi se čišćenjem poslovnih prostora. Programom restrukturiranja predviđeno je da se tvrtka može prodati:

 

a) privatizacijom 100% udjela u vlasništvu radnicima Društva;

 

b) privatizacijom 100% udjela u vlasništvu najboljem ponuđaču na natječaju.

 

Na prvom sastanku na koji su pozvani, predstavnici sindikata i radničkog vijeća izrazili su interes da tvrtku kupe radnici. Nakon toga predstavnici sindikata i radničko vijeće uputili su i predponudu, kojom su izrazili namjeru kupnje društva od strane radnika.

 

Tvrtka se bavi djelatnošću čišćenja poslovnih prostora, što je radno intenzivna, niskoakumulativna djelatnost, koja se uslijed snažne, dijelom nelojalne konkurencije, našla u poslovnim teškoćama. Iz tog razloga smatramo da je društvo Tersus Eko d.o.o. tipičan primjer tvrtke koja bi se mogla privatizirati putem radničkog dioničarstva, s ciljem da radnici sačuvaju radna mjesta.

 

Iako je u Programu restrukturiranja navedena mogućnost prodaje tvrtke radnicima, Uprava HŽ Putničkog prijevoza odgovorila je negativno te donijela odluku o prodaji poslovnog udjela po modelu b) privatizacijom 100% udjela u vlasništvu najboljem ponuđaču na natječaju, na kojem radnici ne mogu sudjelovati (traži se da se ponuditelj najmanje 3 godine bavi djelatnošću čišćenja poslovnih prostora), niti mogu stići osnovati tvrtku koja bi u njihovo ime podnijela ponudu.

 

Napominjemo da se ne traži kupnja po povlaštenoj cijeni, nego kupnja po cijeni u visini procijenjene vrijednosti.

 

Tražimo da vlasnik prihvati inicijativu radnika i pristupi pregovorima po modelu a) privatizacijom 100% udjela u vlasništvu radnicima Društva.

 

S poštovanjem,

 

Ivan Forgač

 

Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara“