Foto: MUP

SABORSKI Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražio je danas od Agencije za zaštitu osobnih podataka očitovanje o tome smije li objaviti imena i životopise kandidata za Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, a na temelju mišljenja Agencije odlučit će i o tome hoće li s kandidatima razgovarati na za javnost otvorenoj ili zatvorenoj sjednici.

Riječ je o tijelu koje do sada nije postojalo, a njegovo osnivanje predviđeno je izmjenama Zakona o policijskim ovlastima iz srpnja prošle godine. Vijeće bi trebalo nadzirati policijske mjere poput provjere telefonskih poziva ili prikrivane policijske radnje.

Javni poziv za izbor pet članova i pet zamjenika članova tog vijeća Odbor je raspisao u listopadu, a javilo se ukupno 15 kandidata. Jedna je kandidatura odbačena, a u Odboru se nije moglo doznati tko su preostali kandidati.

Odbor je ranije odbio zahtjev Centra za mirovne studije da im se dostave životopisi svih kandidata, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Centar se potom obratio povjerenici za informiranje, koja im je dala za pravo i od Odbora zatražila da udruzi dostavi tražene podatke.

Odbor brine o osobnim podacima

Članovi Odbora su, međutim, suglasni kako je riječ o specifičnoj djelatnosti. Ističu kako nisu sporni podaci o stručnim kvalifikacijama pojedinih kandidata, ali da su u životopisima i osobni podaci, čije objavljivanje zakon priječi.

Tumače i da Odbor nije tijelo javne vlasti te stoga ne podliježe Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Slične argumente iznosili su i za zatvaranje sjednice na kojoj će se razgovarati s kandidatima.

"Kandidatima se može postaviti i pitanje imaju li iskustva u sličnim poslovima, a to su podaci koji se ne smiju objaviti", objasnio je predsjednik Odbora Miroslav Tuđman, a s njim je suglasna većina članova.

Odlučuje Agencija za zaštitu osobnih podataka

Za otvaranje sjednice na kojoj će se razgovarati s kandidatima bila je jedino Gordana Sobol (SDP), koja je podsjetila da su osobni podaci i u životopisima kandidata za druge dužnosti, poput povjerenika za informiranje, ali da su nadležni odbori razgovore s njima uvijek vodili pred očima javnosti.

"Ipak biramo Vijeće za građanski nadzor", upozorila je Sobol pa je zaključeno da će se o eventualnom otvaranju sjednice odlučivati tek nakon što Odbor dobije očitovanje Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Članovi Odbora iz oporbenih redova upozorili su na niz nedorečenosti u zakonu koje bi mogle otežati konstituiranje Vijeća i stvoriti mu poteškoće u radu.

Nejasan je, tako, položaj zamjenika članova Vijeća, odnosno hoće li oni u radu Vijeća sudjelovati tek kad nekom članu prestane mandat ili će "uskakati" u slučaju spriječenosti članova.

Nejasno je i radi li se temeljna sigurnosna provjera za kandidate ili za izabrane članove Vijeća pa se, upozoravaju članovi Odbora, može dogoditi da Sabor imenuje kandidate koji će poslije "pasti" na sigurnosnoj provjeri.

Problem sa "ženskom kvotom"

Odbor je zaključio da će se temeljna sigurnosna provjera tražiti za kandidate prije nego Sabor odluči o njihovu imenovanju.

Problematična je i tzv. ženska kvota, odnosno odredba po kojoj najmanje trećina članova Vijeća mora biti podzastupljenog spola, a zastupnici pitaju što će se dogoditi ako prijavljene kandidatkinje ne prođu sigurnosnu provjeru. Koliko je među prijavljenim kandidatima žena, u Odboru se nije moglo doznati.

Tomislav Čuljak (HDZ) podsjetio je da su vladajući već u raspravi o zakonskim izmjenama bili upozoreni na nedorečenosti zakona koje bi mogle dovesti do problema u njegovoj primjeni, ali da su se na ta upozorenja oglušili.