Foto: Goran Mehkek/Cropix

PARTIJSKA dužnosnica za posebne operacije, bivša zastupnica SDP-a i Linićeva bliska suradnica Nada Čavlović Smiljanec pojasnila je najnoviji biser iz riznice SDP-ovih poteza za izvođenje Hrvatske iz krize. Djelatnici Ministarstva kulture brojat će broj riječi u novinama! Porezna uprava neće, potvrdila je Smiljanec, odustati od kriterija da novine, kako bi plaćale manji porez, moraju na dnevnoj bazi objavljivati 25 tisuća riječi.

"Svaka tiskovina svaki će dan morati na nekoj od svojih stranica objaviti koliko je riječi taj dan objavila. Ministarstvo kulture će biti zaduženo da dva puta godišnje provjerava broj riječi", kazala je Smiljanec.

Podsjetimo, Sabor je prije tjedan dana izglasao novi zakon o PDV-u po kojem će se niža stopa PDV-a od pet posto naplaćivati na dnevne novine koje po izdanju imaju ukupno više od 25 tisuća riječi. Ministar financija Slavko Linić odbio je sve amandmane kojima su HDZ i laburisti tražili brisanje tog kriterija te uvođenje niže stope za znanstvene časopise i lokalne tjednike. Kao Vladin razlog naveo je "ekonomsku logiku" te istaknuo da formulacija o 25 tisuća riječi sadrži i troškove izdanja, odnosno veličinu redakcije, broj novinara, dopisnika itd.

Oporba tvrdi da je odredba diskriminirajuća te da je rezultat borbe jednog novinskog klana protiv drugog. Ukidanje odredbe o granici od 25 tisuća riječi predlagao je i zastupnik Josip Kregar iz Kluba SDP-a, ali amandman je povukao s obrazloženjem da bi njegovo prihvaćanje za posljedicu moglo imati povlačenje zakona iz procedure.

S ulaskom u EU i novi Zakon o PDV-u

S prvim danom članstva u Europskoj uniji stiže nam i novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Najveće promjene vezane su uz poduzetnike na zajedničkom europskom tržištu.

Prag za ulazak u sustav PDV-a od 230.000 kuna neće se više odnositi samo na poduzetnike i građane, nego i na gradove, općine, ministarstva i ostale državne institucije koje obavljaju neku gospodarsku djelatnost. PDV će morati početi plaćati i neprofitne udruge te privatne osobe.

Implementacija EU direktiva donosi im pravnu sigurnost, jer presude Europskog suda pravde postaju obvezujuće. Također dobivaju nove porezne prijave i PDV identifikacijski broj, a zakonom se uvode i nove kategorije poreznih obveznika. Sve to zbog ukidanja carinskih i fiskalnih granica s 27 ostalih članica EU, pojašnjava ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

"Znači slobodan protok roba i usluge, nema više carinskih formalnosti, nema plaćanja uvoza i uvoznih davanja, iskazivanja obveze kao obračunske kategorije. Carinski postupci zamjenjuju se prijavama o isporukama na području EU. Znači, bivši izvoz sada je isporuka dobara u zemlje EU. Bivši uvoz znači stjecanje dobara unutar EU. A učinak svega toga je povećana likvidnost poreznih obveznika, olakšano financiranje poslovanja i primjena brojnih pravila o mjestu oporezivanja", pojasnila je ravnateljica Porezne uprave.

Poslodavci: Očekuje nas kaos

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, pak, predviđaju skori kaos. Zakon stiže u zadnji čas, tu je i fiskalizacija na tržnicama, a na sve to već su ranije upozoravali, kaže direktor HUP-a Davor Majetić.

"Pravilnik se tek donosi, 1.7. je praktički drugi tjedan, što znači da će biti malo vremena za prilagodbu i za edukaciju. Sigurno je da će biti puno pitanja i puno kaosa dok se to ne uhoda. Neću govoriti o troškovima koje će imati tvrtke. Teško je procijeniti, ali sigurno da će ti troškovi, obzirom da su se morali dogoditi u kratkom roku te prilagodbe, biti daleko veći nego da smo to mogli pripremiti u miru", istaknuo je Majetić.

Neki su ipak spremni za promjene. U 'Munji' su nabavili softver i prošli edukaciju, sada ih čeka uhodavanje s novim poreznim režimom. Direktor Ivan Miloloža strahuje od nečeg drugog, mogućih posljedica zakona na likvidnost unutarnje proizvodnje.

"Nemate više onu mogućnost, barem još nije objašnjena, privremenog uvoza, odnosno, uvoza na doradu gdje ne plaćate niti PDV, niti carinu. Znači, to je strahovito velik pritisak i udar na to. Odnosno, nije se našlo rješenje", kaže Miloloža.

Kako bilo, nova pravila stižu već za četiri radna dana. Europske tvrtke moći će, pak, po novome tražiti povrat poreza za, primjerice, putne i ostale troškove. To ćemo osjetiti kroz manje proračunske prihode od PDV-a, kaže pomoćnica ravnateljice porezne Marijana Vuraić Kudeljan.

"I to za ovih šest mjeseci očekujemo da bi se mogli smanjiti prihodi za 505 milijuna kuna, a inače, na godišnjoj razini očekujemo smanjenje oko milijardu kuna", naglasila je Vuraić Kudeljan.

Porezne uprave EU članica preko VIES baze podataka provjeravat će je li u zemlji isporuke plaćen porez, i to uz pomoć PDV identifikacijskog broja koji će imati i naši poduzetnici. Svi detalji novog režima mogu se saznati na stranicama Porezne uprave ili izravno u središnjem uredu u Zagrebu.

Zakon uvodi i nove kategorije obveznika PDV-a, pa tako uz poduzetnike, to postaju i gradovi, općine i ministarstva ako gospodarskom djelatnošću ostvare iznad 230 tisuća kuna. Samobor je, primjerice već u toj obvezi, no gradonačelnik Krešo Beljak priznaje da su od 1. srpnja očekivali micanje barijera.

"I da ćemo onda uz jednostavniju administraciju i uz jednostavniji Porezni zakon, uspjeti svi zajedno podići kvalitetu života i živjeti bolje. Na ovaj način je to jednostavno, koliko sam ja uspio shvatiti, neprovedivo. Odnosno, provedivo je samo u jednom dijelu, a kako će se stvar odvijati, to će se najbolje pokazati u praksi", ističe Beljak.

Hrvatska u EU ulazi s općom stopom od 25 % i dvije snižene. Onom od 5 % u koju ulaze i dnevne novine iznad 25 tisuća riječi, i onom od 10 % koju će od 1. srpnja imati ulaznice za koncerte i smještaj na plovnim objektima nautičkog turizma.