Foto: Hina

"HRVATSKA u potpunosti poštuje potpisani memorandum iz Mokrica", komentirala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nezadovoljstvo slovenskog kolege Karla Erjavca jučer objavljenom presudom zagrebačkog Općinskog suda u slučaju prenesene devizne štednje Ljubljanske banke. Hrvatska je zatražila zastoj, Slovenija nije, objasnila je Pusić, a da bi do zastoja došlo, nužno je da to učine obje strane.

"Kad bi slovenska strana u postupku, također zatražila zastoj, postupak bi se, prema Memorandumu, momentalno prekinuo, odnosno stavio bi se u zastoj. Po hrvatskim zakonima, kao što je poznato i bilo je poznato unaprijed i ja sam eksplicitno informirala o tome slovensku stranu, moguće je taj zastoj odrediti na godinu dana i nakon toga, pristankom obiju strana, još na godinu dana. Dakle, nakon više od 20 godina što taj problem postoji, još dvije godine u kojima imamo apsolutno vremena i prostora da se taj problem riješi. Hrvatska strana je dala niz prijedloga na koji način bi se taj problem mogao riješiti i otvoreni smo i dalje za neke alternativne prijedloge. Mi smo, kao što se sjećate, rekli da je hrvatska strana, ako se u te dvije godine ne nađe rješenje, spremna i na međunarodnu arbitražu", izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova.

Pusić je komentirala i projekt Pelješki most, te odnose s BiH po tom pitanju. Pitanje granice je regulirano privremenim sporazumom i nije direktno vezano uz most, objasnila je Pusić. "Pitanje mosta je pitanje hrvatskog i EU teritorija, te šengenskih pravila. Most je optimalno rješenje, ali financiranje je posao koji je pred nama i na kojem ćemo još raditi, ali i konzultirati s kolegama s BiH", rekla je potpredsjednica hrvatske Vlade:

"To je nešto što povećava prometnu povezanost u cijeloj regiji. Za Hrvatsku je neobično važno, a mislim i za BiH te sve njezine državljane da ta država što prije vrlo energično krene na put europskih integracija. Jednog dana kad BiH bude članicom Europske unije, onda će to biti još jedan komunikacijski pravac i mogućnost u regiji, međutim će se u regiji kao i u cijeloj EU ići bez graničnih i carinskih prepreka i barijera. Budući da je to proces koji traje dugo, a svi u međuvremenu moramo živjeti, onda je u tom međuvremenu i taj most jedno tehnički neophodno rješenje", zaključila je Pusić.

Slovenski vanjskopolitički odbor: Hrvatska ne poštuje međunarodne sporazume

Članovi vanjskopolitičkog odbora i odbora za pitanja EU-a u slovenskom parlamentu u srijedu su, nakon rasprave u kojoj je sudjelovao i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, donijeli zaključak u kojemu tvrde da Hrvatska ne poštuje međunarodne sporazume te da tako "šteti interesima kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji" da se pridruže toj integraciji.

Zaključak je upućen slovenskoj vladi i Europskoj komisiji, a na sjednici ga je podržao i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Odluka općinskog suda u Zagrebu protiv Ljubljanske banke u Sloveniji se ne može provesti jer je u suprotnosti s njenim pravnim poretkom, izjavio je Erjavec govoreći članovima odbora o toj problematici.

Odgovarajući na pitanja zastupnika u vezi sa slučajem tužbi Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke pred hrvatskim sudovima, Erjavec je rekao da očekuje kako će se Ljubljanska banka na prvostupanjske presude žaliti, ali da one, i kad u Hrvatskoj postanu pravomoćne, u Sloveniji neće imati izvršnu snagu i neće se moći provesti.

"Presude protiv Ljubljanske banke u protivnosti su sa slovenskim pravnim poretkom, čiji je dio memorandum iz Mokrica", rekao je Erjavec, dodavši da je Slovenija očekivala da će se postupci protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima temeljem memoranduma prekinuti sve dok se u okviru sukcesije ne nađe odgovarajuće rješenje.

Zastupnici su Erjavca pitali što misli o inicijativama da hrvatsko stajalište oko tužbi problematizira na europskim sudovima nakon nekih mišljenja da bi to trebala učiniti.

Slovenija "za sada" ne razmišlja o tužbi protiv Hrvatske na nekoj od međunarodnih sudbenih ustanova, rekao je Erjavec.

U vezi mišljenja slovenskog predstavnika za sukcesijska pitanja Rudija Gabrovca da bi se Slovenija u tom slučaju trebala obratiti Europskom sudu za ljudska prava Erjavec je iznio svoju suzdržanost.

"Tu se ne radi o ljudskim pravima, štediše su u tom slučaju bili isplaćeni od hrvatske države, a sada bi Hrvatska taj novac željela dobiti nazad od Slovenije", rekao je Erjavec, podsjećajući da su na sudovima u Hrvatskoj slučajevi tzv. prenesene štednje za koju su stari devizni štediše u Hrvatskoj već namireni.

Prema riječima slovenskog šefa diplomacije, za rješenje zapletenog problema stare devizne štednje i nije odlučujući memorandum iz Mokrica nego sukcesijski sporazum sljednica bivše Jugoslavije, koji je potpisan 2001. godine, a ratificirala ga je i Hrvatska.

Memorandum iz Mokrica je "samo dodatno potvrdio" ono što je zapisano u sporazumu o sukcesiji, rekao je Erjavec. Dodao je da slovenski zastupnici u parlamentu sigurno sredinom prošle godine ne bi potvrdili pristupni ugovor Hrvatske s EU-om da su znali da će Hrvatska memorandum iz Mokrica tumačiti drukčije od Slovenije i neće ga priznavati kao međunarodni sporazum, odnosno tumačiti da je memorandumom predviđen dvogodišnji zastoj postupaka, a ne njihova obustava do nalaženja konačnog rješenja.

Erjavec je kao "vrlo zanimljivu" ocijenio navodnu praksu hrvatskih sudova koji su nakon ulaska Hrvatske u EU počeli konstatirati da su dugovi Ljubljanske banke "civilno-pravno" pitanje i da se sudski mogu potraživati, a da se u slučajevima kad svoja potraživanja u Hrvatskoj na sudu traži Ljubljanska banka radi o "državnom sporu", a ne civilno-pravnom pitanju.