Foto: EUforija

PROJEKT EUforija se nastavio osmom tematskom konferencijom o carinama, vanjskoj trgovini i distributivnoj trgovini 8.05.2013. u Muzeju Mimara.

Teme koje su se posebno obrađivale na ovoj konferenciji su:

- Carinjenje i vanjska trgovina u EU i nakon ulaska u EU

- Porezni tretman trgovine s EU nakon ulaska u EU

- Carinski režimi i povlastice EU prema drugim zemljama

- Koje industrije dobivaju veću, a koje manju zaštitu ulaskom u EU i preuzimanjem EU carinske tarife

- CEFTA – tko dobiva, a tko gubi

- Trgovina i distribucija u EU i HR nakon ulaska u EU

Konferencija je zamišljena u dva dijela – prvo panel s malo srednjeročnijim pogledom, a potom operativniji i konkretniji okrugli stol s direktnim odgovorima na promjene koje nastupaju 1.7.2013.

Na prvom dijelu, Dr. Ante Babić, CID i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, prikazao je najvažnije aspekte ulaska u EU u smislu vanjske trgovine. Hrvatska odmah ulazi u sporazume EU s prema Euromediteranskim zemljama sjevera Afrike, Meksikom, Južnoafričkom republikom i Korejom, kao i sudjeluje u pregovorima s Japanom, Singapurom i SAD-om, te silnim preferencijalima koje zemlje EU imaju prema uglavnom bivšim kolonijama, te nastupaju kao dio EU u budućim trgovinskim pregovorima. Osim toga, preuzimamo antidampinške mjere koje dižu razinu zaštite prema nekim zemljama poput Kine, Indije, i Malezije odakle proizvodi dolaze na Europsko tržište ili pod preniskim cijenama ili uz subvencije. Primjena EU tarife na treće zemlje uzrokuje povećanje zaštite kod nekih proizvoda kao što su žive životinje, šećer, prerađeno voće i povrće, kemijski proizvodi i automobili; dok s druge strane se smanjuje zaštita u proizvodima poput povrća, čokolade i keksa i drugih prehrambenih proizvoda, vode, vina, plinskih ulja od nafte ili bitumenskih maski, odjeće, stakla, željeza i željeznih proizvoda, aluminija i aluminijskih proizvoda, strojeva, električnih strojeva i opreme, željezničkih vozila, brodova, te oružja i streljiva, što su sve značajni hrvatski izvozni proizvodi pri čemu će se trebati poraditi na jačanju konkurentnosti. Također od 1.7. sve što je jednom ocarinjeno za tržište EU ne carini se u Hrvatskoj bez obzira na podrijetlo (kao što je to do sada bio slučaj s oko 40% uvoza iz EU ili do čak 60% izvoza iz Hrvatske u EU). Gubitak zbog izlaska iz CEFTA-e se odnosi samo na određene poljoprivredfne i prehrambene proizvode koji će ionako biti pogoćeni EU tarifom prema trećima, pa su se oni ionako trebali pripremiti na pojačanu konkurenciju. Očekuje se ukupno povećanje izvoza u Tursku, Egipat, Kajmanske otoke, Bermude, Libanon, Južnoafričku republiku te druge zemlje s kojima EU ima potpisane ugovore. Očekuje se smanjenje uvoza iz zemalja poput Kine, Brazila, Indije, Rusije, Malezije i drugih kod kojih se povećva zaštita kroz EU tarifu ili antidampinške mjere, ali i povećanje uvoza iz zemalja CEFTAe, (osobito poljoprivredni i prehrambeni proizvodi), Turske, drugih zemalja EU (onih 40% proizvoda koje imaju manje udjela EU podrijetla od 50%) i Koreje. Nakon prilagodbe izvoza i uvoza, očekuje se prvo smanjenje izvoza i uvoza, a potom nakon prilagodbe povećanje izvoza, te povećanje blagostanja domaćih potrošača zbog pojeftinjenja dijela uvezenih proizvoda i veće konkurencije, te više varijanti proizvoda. Ukupni efekt od 2-3 postotna poena koliko se predviđa ukupni efekt ulaska na povećanje BDP-a, ostvarit će se tek u sliejdećoj i dvije naredne godine. Prof. Dr. Andrej Kumar, Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani, ispričao je kako su Slovenci bili u zabludi da je dovoljna priprema i da momentom ulaska sve prestaje – tek tada počinje. Sve ove mogućnosti novih tržišta ne vrijede ako ih ne iskoristite, osobito poduzeća. I na strani uvoza poduzeća mogu iskoristiti smanjivanje carina za pojeftinjenje nekih sirovina. Svaki dan stižu prijedlozi iz Bruxellesa na koje se treba izjasniti, ili se povezati sa sličnim poduzećima i tako utjecati na Bruxelles koji je adresa na kojoj se donose odluke, ali ako nema inputa, onda se donose bez poduzetnika.

Denis Čajo, Državni Ured za Trgovinsku Politiku, pojasnio je kako se sa zemljama CEFTAe pregovara o kvotama s nultom carinom ali first-come-first serve basis (do iskorištenja kvote koju mogu koristiti i poduzeća iz svih zemalja članica EU). Pregovori oko CEFTA-e su gotovi s Albanijom, Makedonijom i Crnom gorom, u tijeku su sa Srbijom ( slična struktura proizvoda kao HR), dok se pregovori otežu s BiH sa bosanske strane. Zlatko Grabar, pomoćnik ministra financija i ravnatelj carinske uprave, predstavio je informatizaciju CU, te reorganizaciju – sa 7 područja na 4 područja (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb), te preko 130 ispostava na oko 28 (10 graničnih i 18 po teritoriju) - 74 ispostave se ukida sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom- uz više ureda po Hrvatskoj relativno. Prelaz s uvoznog PDV-a na obračunski PDV će biti samo za one koji dobiju dozvolu CU (koji stabilno posluju i ne duguju državi).

Na radionici: "Promjene i praktični aspekti poslovanja u vanjskoj trgovini ulaskom u EU 1.7.2013." od 12 do 14 sati se raspravljalo o operativnim i praktičnim aspektima vanjske trgovine te promjenama u poslovanju u vanjskoj trgovini od 1.7.2013.

Ante Babić je prikazao neke konkretne zahtjeve kod carine i prelaz na porez (sustav PDV-a), Veljko Drakulić je prikazao kako provjeriti bonitet partnera iz EU i izvan EU. Diana Antičić je detaljno obrazložila porezne aspekte i prijelaz (sa carinskih) na porezne dokumente i obračune, a Ksenija Ozimec predstavnik carinske uprave dala je detaljne dokumentarne aspekte vezane uz izvještavanje putem Intrastata. Nakon poduže rasprave i konkretnih pitanja radionica je završena u 14 sati.