Foto: Guliver Image / Getty Images

HRVATSKA može biti zadovoljna prijedlogom Europske komisije da dobije godinu dana više nego što je uobičajeno za svođenje svoga proračunskog deficita u dopuštene okvire, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić.

"Mislim da trebamo biti zadovoljni prijedlogom mjera Europske komisije", rekao je ministar Linić nakon što je Komisija objavila prijedlog preporuke za ulazak Hrvatske u postupak prekomjernog deficita (EDP).

Europska komisija je u utorak objavila mišljenje u kojem predlaže Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita (EDP), koji bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije trebala svesti u dopuštene okvire ispod tri posto BDP-a 2016. godine.

Prema pravilima EU-a, korekcija proračunskog deficita treba biti obavljena u godini nakon one godine u kojoj se potvrdi postojanje deficita, što bi u hrvatskom slučaju značilo 2015. godine.

Komisija ističe da predlaže dulji rok za Hrvatsku budući da bi kraći rok tražio "prevelike strukturne napore".

"S obzirom da su nam dali tri godine, smatramo da je Komisija pokazala veliko razumijevanje. Ocijenila je da je pet godina recesije jedan od problema, da postoje goleme poteškoće u privatnom sektoru, da je visoki rast proračunskih rashoda izazvao povećanje javnog duga, što znači povećanje kamata, da postoji deficit u zdravstvu i da ulazak u EU nosi sa sobom velike rashode 2013. i 2014. godine", rekao je Linić.

Linić je rekao da je Vlada već pri izradi proračuna za 2014. i projekcija za 2015. i 2016. godinu ocijenila da treba donijeti poseban program mjera za smanjenje deficita te najavio da će već ovaj tjedan jedna od tih mjera, koja se tiče prihodovne strane proračuna, biti donesena.

"Niz reformi koje se odnose na pitanje zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i uređenja javne uprave Vlada će vjerojatno usvojiti do kraja ove godine, s obzirom da radne grupe završavaju i pripremaju taj dokument. Očekujući mjere koje će Komisija propisati, Vlada je već nastojala pripremiti dokumente tako da na vrijeme može reagirati. Kao što vidite, do travnja sljedeće godine treba donijeti određene odluke kojima ćemo pokazati da ćemo biti u stanju ostvariti prve uštede u 2014. a onda 2015. i 2016. godine.

Upitan koliko bi smanjenje deficita u 2014. godini trebalo iznositi u apsolutnom iznosu, Linić je rekao da je to "negdje iznad tri milijarde kuna".

Linić je rekao da se od Hrvatske traže strukturne reforme, reforme javne uprave, zatim rezanje rashodovne strane proračuna i smanjenje javnog duga. Najveći problem, kaže Linić, predstavljaju strukturne reforme, kojima bi se trebala osigurati fleksibilnost u radnom zakonodavstvu kako bi se potaknule domaće i privukle strane investicije. Zatim slijedi povećanje efikasnosti javne uprave. Drugi dio u kojem Komisija traži reforme jesu socijalna davanja, mirovinske reforme, izdaci za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu jer zdravstvo generira najviše gubitaka. Treći dio odnosi se na smanjenje javnog duga i tu se postavlja pitanje privatizacije, kaže Linić.

U prijedlogu preporuka Komisija kaže da bi Hrvatska trebala provesti temeljitu reviziju rashoda s ciljem racionalizacije plaće, socijalne sigurnosti i subvencija te osigurati dovoljno fiskalnog prostora kako bi potaknula rashode koji omogućavaju rast, uključujući i sufinanciranje projekata koji se najvećim dijelom financiraju iz europskih fondova. Također se traže poboljšanje porezne discipline i povećanje efikasnosti porezne uprave, poboljšanje institucionalnog okvira za javne financije, uključujući i jače višegodišnje proračunsko programiranje. Od Hrvatske se traži da provede strukturne reforme, posebice u pogledu krutog tržišta radne snage, nepovoljnog poslovnog okruženja te da poboljša kvalitetu javne uprave s ciljem podizanja potencijala za rast BDP-a.

"Hrvatska treba donijeti i rigorozno primjenjivati mjere koje su potrebne za korekciju prekomjernog deficita do 2016. i koristiti svaki neplanirani prihod za smanjenje deficita", navodi Komisija.

Komisija predlaže da se Hrvatskoj dade rok do 30. travnja 2014. godine da poduzme učinkovite mjere, to jest, da javno objavi ili poduzme mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita i da detaljno izvijesti o strategiji konsolidacije koju predviđa kako bi ispunila zadane ciljeve.

Nakon toga Hrvatska će najmanje jednom u šest mjeseci podnositi izvješća o provedbi preporuka sve dok se deficit ne svede u dopuštene okvire.

Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, koji su objavljeni 21. listopada, deficit konsolidirane opće države krajem 2012. iznosio je 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema Komisijinim projekcijama od 15. studenoga, deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 posto BDP-a. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.

Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. porasti na 69 posto.

Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Preporuka EK: Do 2016. godine svedite proračunski deficit ispod tri posto

Europska komisija je u utorak objavila mišljenje u kojem predlaže Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita (EDP), koji bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije trebala svesti u dopuštene okvire ispod tri posto BDP-a 2016. godine.

Očekuje se da će ministri financija zemalja članica EU-a (Vijeće ECOFIN) raspravljat o izvješću i preporukama Komisije za Hrvatsku na svom sastanku 28. siječnja 2014. godine, kada bi i formalno trebali potvrditi ulazak Hrvatske u EDP.

Komisija predlaže preporuke prema kojima bi se sadašnji proračunski deficit sveo ispod tri posto do 2016. godine, a istodobno bi se javni dug približio iznosu od 60 posto. Sljedeće 2014. godine Hrvatska bi trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.

Prema pravilima EU-a, korekcija proračunskog deficita treba biti obavljena u godini nakon što se potvrdi postojanje deficita, što bi u hrvatskom slučaju značilo 2015. godine. Komisija ističe da predlaže dulji rok za Hrvatsku budući da bi kraći rok tražio "prevelike strukturne napore".

Dulji rok "trebao bi omogućiti Hrvatskoj da nastavi s prijeko potrebnim reformama paralelno s fiskalnom konsolidacijom, koje bi riješile problem slabog rasta".

Rok do kraja travnja iduće godine

Komisija predlaže da se Hrvatskoj dade rok do 30. travnja 2014. godine da poduzme učinkovite mjere, to jest, da javno objavi ili poduzme mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita i da detaljno izvijesti o strategiji konsolidacije koju predviđa kako bi ispunila zadane ciljeve.

Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, koji su objavljeni 21. listopada, deficit konsolidirane opće države krajem 2012. iznosio je 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema Komisijinim projekcijama od 15. studenoga, deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 posto BDP-a. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.

Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. porast na 69 posto.

Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti 17. po redu. Postupak prekomjernog deficita do sada su uspješno okončale Bugarska, Njemačka, Mađarska, Italija, Finska, Latvija, Litva, Luksemburg i Rumunjska.

Hrvatska nije rekorder po brzini ulaska u EDP. Nakon petog kruga proširenja 1. svibnja 2004. godine, Komisija je već 12. svibnja te godine predložila otvaranje Postupka prekomjernog deficita za za Mađarsku, Češku, Poljsku i Slovačku, a taj prijedlog Vijeće je potvrdilo već u srpnju.