Ilustracija: Arhiva

PRAVI razlog poskupljenja struje od preko 20 posto nije rast cijena energenata na svjetskom tržištu, već nelikvidnost HEP-a - koja je veća od milijardu kuna.

U siječnju ove godine kratkoročne obveze HEP-a bile su veće od kratkoročnih potraživanja za 1,2 milijarde kuna. U međuvremenu se, kako doznajemo, situacija nije popravila već pogoršala, jer HEP-ovu naplatu potraživanja otežava rast nelikvidnosti u gospodarstvu. HEP sve teže naplaćuje svoja potraživanja, ali i s dosta kašnjenja ispunjava svoje dužničke obveze prema brojnim poslovnim subjektima, zbog čega je ta javna tvrtka trenutno najveći problem ove Vlade.

Visoka nelikvidnost prijeti i kreditnom rejtingu tvrtke kojoj je Vlada na jednoj od zadnjih sjednica odobrila uzimanje kredita od 400 milijuna kuna. On se lani u jednom trenutku spustio na razinu BB-, na kojoj se nalaze države poput Šri Lanke i Bangladeša. U vrhu Vlade razmatra se čak i smjena vodećih ljudi HEP-a ukoliko se situacija u skorije vrijeme ne promijeni.

Gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna

Krivac za HEP-ovu nelikvidnost je bivša vlada i bivši predsjednik uprave poduzeća Leo Begović, uvjeravaju nas u aktualnoj upravi elektroprivrede. Ističu kako su se Leo Begović i Jadranka Kosor hvalili lanjskom dobiti HEP-a od 80 milijuna kuna, iako je ona bila samo papirnata. Istina je da su gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna, tvrde u HEP-u, dok je manjak cash flowa (gotovine potrebne za redovito poslovanje) bio 1,2 milijarde kuna.

Begović je 2010. godine prijavio rekordnu dobit od 1,4 milijarde kuna, ali da je riječ o friziranoj bilanci u kojoj nisu prikazane mnoge stavke na troškovnoj strani ukazala je i HEP-ova revizorska kuća Deloitte. HEP-ovo financijsko izvješće za 2010. Deloitte nije potvrdio u nekoliko ključnih točaka.

Dobit napuhali gotovo trostruko

Za povoljnu bilancu HEP-a bile su zaslužne iznimno povoljne hidrološke prilike u 2010. godini. Rekordna proizvodnja električne energije iz tog besplatnog energenta iznosila je 8,3 milijarde KWh u odnosu na prosječnih 5,5 milijardi KWh u proteklih pet godina. Realna dobit iznosila je približno 500 milijuna kuna, što je jedno vrijeme izjavljivao i sam Begović. No, manipulirajući troškovnom stranom bivša je Uprava tu dobit napuhala gotovo trostruko.

Da je riječ o knjigovodstvenoj, a ne stvarnoj dobiti najbolje govori činjenica kako se ona u potpunosti istopila u 2011. godini, a 2012. stvorila nelikvidnost od 1,2 milijarde kuna. Da stvar bude gora, za golemu "papirnatu" dobit iz 2010. tvrtka je morala platiti i enormni porez na dobit od stvarnih 450 milijuna kuna i time ostala bez realne dobiti.

Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću

Odlukom vlade Jadranke Kosor HEP je milijardu kuna morao uplatiti u državni proračun kako bi zakrpao rupe prije predstojećih parlamentarnih izbora pa je u cijelosti ostao bez novca za razvoj. Prispjele kratkoročne obveze ove godine su ugrozile ne samo najavljeni investicijski ciklus nego i samu isplatu plaća, zbog čega je Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću.

S ovako poraznim financijskim podacima HEP teško može pokrenuti bilo koju od investicija najavljenih u energetici, za koje u Vladi tvrde da bi trebale pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Prije nego kola krenu posve nizbrdo.

Bivši predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović do zaključenja ovog teksta nije odgovarao na naše telefonske pozive.