Ilustracija: Plinacro

PLINACRO je izvijestio kako je projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline - IAP) sve bliži realizaciji.

"Na sastanku koji je Plinacro krajem prošloga tjedna održao s predstavnicima azerbajdžanske tvrtke SOCAR potvrđena je odluka Shah Deniz konzorcija da je za dopremu plina u Europu odabrao projekt Transjadranskog plinovoda (TAP) koji službeno podupire i Hrvatska. Tvrtka SOCAR član je Shah Deniz konzorcija i nositelj razvoja projekta TANAP, te je također i potencijalni isporučitelj dodatnih količina plina za europsko tržište i novi budući većinski vlasnik grčkog plinskog transportnog sustava. To je tvrtka koja je ključna za otvaranje južnog europskog plinskog koridora, a s kojom je Plinacro u ožujku 2013. godine potpisao Memorandum o razumijevanju i suradnji s ciljem provedbe zajedničkih aktivnosti na razvoju tržišta prirodnog plina jugoistočne Europe.

Odluka Shah Deniz konzorcija kojeg čine BP, Statoil,Total, SOCAR, NIOC, TPAO i Lukoil, da se prirodni plin, pridobiven u drugoj proizvodnoj fazi tog velikog azerbajdžanskog plinskog polja, usmjeri prema europskom tržištu plinovodom TAP (Trans Adriatic Pipeline), povijesni je energetski iskorak i za Europu i za Republiku Hrvatsku. Projektom TAP, uz TANAP (Trans Anadolian Pipeline), čini se strateški iskorak u diversifikaciji izvora i pravca dobave prirodnog plina te se uspostavlja južni europski plinski koridor i otvara mogućnost dobave prirodnog plina iz novih kaspijskih i srednjoistočnih izvora.

Pokretač TAP-a je švicarski EGL (Axpo), dok su nositelji razvoja projekta norveški Statoil i njemački E.ON. Duljina tog plinovoda je približno 800 km. Početak plinovoda je u Kipoi na tursko-grčkoj granici gdje se nastavlja na TANAP. Trasa plinovoda prolazi kopnenim područjima Grčke i Albanije sve do Fiera na albanskoj jadranskoj obali. Od Fiera se nastavlja kao podmorski plinovod, približne duljine od 105 km, sve do San Foca na talijanskoj jadranskoj obali gdje se uklapa talijanski plinski transportni sustav. Transportni kapacitet prve faze TAP-a je 10 mlrd m³/god ,dok je konačni, maksimalni kapacitet 20 mlrd m³/god.

Da su u TAP-u sadržani i značajni potencijali za Republiku Hrvatsku, kao i države u okruženju otkrio je i prepoznao upravo Plinacro još u ranoj fazi razvoja tog projekta. Plinacro je još 2006. godine osmislio ideju Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline-IAP) koju je predstavio zemljama u okruženju i švicarskoj tvrtki EGL koja je tada bila jedini nositelj razvoja projekta TAP. Ideja Jonsko-jadranskog plinovoda je od samog početka naišla na izuzetan interes, kako država u okruženju, tako i nositelja razvoja TAP-a.

U rujnu 2007. godine potpisana je Ministarska deklaracija između Albanije, Crne Gore i Hrvatske (a nakon godinu dana pridružuje se i Bosna i Hercegovina) te je također potpisan i Memorandum o razumijevanju između Plinacra i EGL-a. U travnju 2011. godine, Plinacro i TAP potpisali su Memorandum o razumijevanju i utemeljili zajedničku radnu grupu u cilju međusobne potpore i korištenja sinergije projekata TAP i IAP. Nakon toga, u lipnju 2011. godine, u svrhu potpore provedbe projekta osnovano je Međudržavno povjerenstvo koju čine zemlje potpisnice Ministarske deklaracije (Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska).

Projektom IAP gospodarski će se aktivirati čitava regija
 
Jonsko-jadranski plinovod (IAP) osmišljen je i oblikovan kao plinovodna poveznica TAP-a i hrvatskog plinskog transportnog sustava, odnosno od njegove točke u albanskom Fieru do Splita. Prolazio bi teritorijem Albanije, Crne Gore i Hrvatske te neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Okvirna duljina tog plinovoda bi bila 540 km, nazivni promjer DN 800/1000 (ovisno o dionicama), maksimalni radni tlak 75 bar, a transportni kapacitet bio bi 5 mlrd m³/god. Navedeni kapacitet preliminarno je raspodijeljen na sljedeći način: 1 mlrd m³/god za Albaniju , 0,5 mlrd m³/god za Crnu Goru , 1 mlrd m³god za Bosnu i Hercegovinu i 2,5 mlrd m³/god za Hrvatsku i susjedne zemlje.

Točni podaci o svim značajkama IAP-a proizaći će iz sveobuhvatne studije izvedivosti, za čiju su izradu Plinacru odobrena sredstva od strane WBIF-a (Western Balkan Investment Framework). Studija će biti izrađena do kraja prvog kvartala 2014. godine a izrađuje ju konzultantski tim predvođen danskom tvrtkom COWI.

Punu potporu IAP-u kao vodećem regionalnom plinskom projektu i glavnoj okosnici plinskog prstena jugoistočne Europe dala je i Energetska zajednica jugoistočne Europe i Europska komisija. U postupcima ocjenjivanja Projekata od zajedničkog interesa EU i Projekata od zajedničkog interesa Energetske zajednice projekt IAP je visoko rangiran.

Projektom IAP gospodarski će se aktivirati čitava regija. Njegov značaj za navedena zemlje, kao i za ostale zemlje u okruženju je izuzetan jer dovodi u regiju ekološki prihvatljiv, konkurentan, višenamjenski energent. Također omogućava odnosno olakšava plinofikaciju zemalja regije te omogućava diversificiranu dobavu prirodnog plina. Osim toga omogućava i značajan prihod od njegovog tranzita za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku. Projektom IAP također se pruža i mogućnost pristupa, razvoja i korištenja albanskih i hrvatskih podzemnih skladišta za plin. Iz svega navedenog nedvojbeni su potencijali Jonsko-jadranskog plinovoda kao i njegova usmjerenost i povezanost sa TAP-om.

Odluka konzorcija Shah Deniz o dodjeli zadatka otvaranja južnog europskog plinskog koridora TAP-u nedvojbeno će dati novi zamah daljnjem razvoju projekta Jonsko-jadranskog plinovoda i bitno obilježiti razvoj plinskog transportnog sustava i tržišta plina kako u Republici Hrvatskoj tako i zemljama regije te će znatno ubrzati njihovo uklapanje u europske tokove i tržište plina. Ova odluka predstavlja strateški energetski iskorak za Republiku Hrvatsku i zemlje u okruženju", stoji u priopćenju tvrtke Plinacro.