Foto: Hina

PREDSJEDNIK hrvatske vlade Zoran Milanović doputovao je u ponedjeljak u dvodnevni posjet Azerbajdžanu, gdje bi u utorak trebao nazočiti potpisivanju memoranduma o razumijevanju između Azerbajdžana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore o suradnji u realizaciji plinovoda Južnog plinskog koridora u jugoistočnoj Europi.

Milanović se po dolasku u Baku sastao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim. Azerbajdžan, inače važan izvoznik sirove nafte, između ostalog i u Hrvatsku, već je pokazao zanimanje za jačanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, ne samo u energetici, nego i u turizmu, prehrambenoj industriji, poljoprivredi, razvoju visokih tehnologija, graditeljstvu i medicini.

Prvo azerbajdžansko veleposlanstvo u jednoj od zemalja bivše Jugoslavije otvoreno je upravo u Hrvatskoj, no Hrvatska Azerbajdžan zasad još uvijek pokriva iz Turske, iako se otvaranje veleposlanstva očekuje u skorijoj budućnosti.

Nakon sastanka premijera Milanovića i predsjednika Alijeva nije bilo izjava za novinare.

Uz premijera Milanovića u hrvatskom izaslanstvu su i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, te turizma Darko Lorencin.

Konzorcij Shah Deniz izabrao je Transjadranski plinovod za dobavni pravac prema jugoistoku Europe. Tim se plinovodom planira iz jednog od najvećih svjetskih polja plina Shah Deniz II opskrbljivati europsko tržište s 16 milijardi prostornih metara plina godišnje, od čega 6 milijardi za Tursku, a ostalo preko Grčke i Albanije ispod Jadranskog mora prema jugu Italije.

Hrvatsku zanima južni krak tog plinovoda, odnosno spajanje u albanskome gradu Fieri s takozvanim Jadransko-jonskim plinovodom, koji bi prolazio neumskim koridorom do Splita.

Taj bi krak bio dug 516 kilometara, hrvatski dio je 250 kilometara, a procjenjena vrijednost investicije je 265 milijuna eura. Radi se o strateški važnom projektu za Hrvatsku, koji će otvoriti novi dobavni pravac plina prema Europi.

Očekuje se da će gradnja početi 2015. i teći zajedno s Transjadranskim plinovodom. Hrvatska bi, zahvaljujući tome, za nekoliko godina mogla zarađivati na transportu i prodaji plina, a hrvatskim građanima bit će osigurana sigurna dobava plina koji će biti među jeftinijima u regiji, rekao je ranije ministar gospodarstva Vrdoljak.

Iako se demokratski standardi vladanja predsjednika Alijeva često dovode u pitanje, tijekom njegove vlasti, naftom bogati Azerbajdžan doživio je pravi gospodarski bum.

Treći je mandat osvojio s 85 posto potpore birača, a na čelu države je prije deset godina naslijedio svog oca, Hajdara Alijeva, koji je pak zemljom vladao još od razdoblja Sovjetskog Saveza.