Foto: Hina

NEGDJE oko 30 posto hrvatske ekonomije je siva ekonomija, poručio je u ponedjeljak ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je u Slavonskom brodu sudjelovao na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) Brodsko-posavske županije i predstavio rezultate poduzetih mjera u sklopu programa "2014 – godina borbe protiv rada na crno".

"Na ovom području imamo uspjeha. Promijenjen je Zakon o mirovinskom osiguranju, prema kojem radnici ne mogu početi raditi prije nego budu prijavljeni Zavodu za mirovinsko osiguranje. S druge strane objavili smo listu poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. U tijeku su izmjene zakona koje bi išle za tim da rad u Hrvatskoj postane jeftiniji", rekao je Mrsić.

>Nova "lista srama": Porastao broj poslodavaca koji ne mogu isplatiti plaće

Nužnim je ocijenio podizanje svijesti o štetnosti rada na crno za radnike i poslodavce koji uredno podmiruju svoje obaveze. "Mislim da još imamo posla, s tim ciljem je i današnji posjet Brodsko-posavskoj županiji i GSV-u. Negdje oko 30 posto hrvatske ekonomije je siva ekonomija, a to nije samo rad na crno, već i neisplata plaća i neevidentiranje prekovremenog rada", istaknuo je.

Siva ekonomija "zaslužna" za 18 posto gospodarske aktivnosti

Iznio je podatke po kojima u EU siva ekonomija čini oko 18 posto gospodarskih aktivnosti, dok je Hrvatska nakon Bugarske druga na listi po visini udjela sive ekonomije u nacionalnom gospodarstvu.

Na štetan utjecaj rada na crno upozorili su i iz županijske Obrtničke komore. "Postoji više načina kako se može boriti protiv rada na crno. Jedan od njih je i stimuliranje poduzetnika koji uredno podmiruju svoje obaveze", kazao je Zvonimir Ćirić, predsjednik Obrtničke komore Brodsko-posavske županije.

Poziv za proširenje ovlasti inspektora

Tijekom rasprave, članovi županijskog GSV-a iz redova poslodavaca istaknuli su kako nemaju ništa protiv "represivnih" mjera koje provodi Mrsićevo ministarstvo. Međutim, podsjećaju kako u sadašnjoj borbi protiv rada na crno stradavaju najviše oni koji uglavnom posluju legalno, jer inspekcije obilaze samo registrirane poslodavce, dok oni koji rade mimo svih pravila ostaju neokrznuti.

Prema mišljenju poslodavaca, takav rad na crno trebalo bi suzbiti proširenim ovlastima inspektora rada na način da mogu kontrolirati i objekte u kojima službeno nisu registrirani poslovni subjekti, a u njima se ipak odvija rad na crno.