Foto: Shutterstock

PAPA Franjo u subotu je po dolasku u Aman, prvu postaju svog bliskoistočnog pohoda, pozvao na traženje "mirnog rješenja" za sirijsku krizu i "pravedno rješenje" izraelsko-palestinskog sukoba te na veću snošljivost prema kršćanima.

"Vjerska sloboda temeljno je pravo i nadamo se da će se poštovati na čitavom Bliskom istoku. To obuhvaća osobnu i kolektivnu slobodu da se sluša vlastita savjest u pitanjima vjere: drugim riječima slobodu ispovijedanja vjere, slobodu izbora vjere za koju mislimo da je prava i slobodu javnog ispovijedanja svoje vjere", rekao je Papa u društvu jordanskog kralja Abdulaha II., prvog dana boravka na Bliskom istoku.

Sveti Otac, koji će posjetiti Betlehem i Jeruzalem, naglasio je da se kršćani na Bliskom istoku "smatraju i jesu punopravni građani".

"Pozivam vlasti jordanske monarhije da ustraju u naporima na traženju trajnog mira u čitavoj regiji. Taj velik cilj zahtijeva da se što prije pronađe mirno rješenje za sirijsku krizu i pravedno rješenje za palestinsko-izraelski sukob", rekao je Papa u kratkom govoru.

Usto se zauzeo za poštovanje vjerskih sloboda na tom području, smjerajući pritom na zabrinutost Svete Stolice zbog progona kršćana Istočnih crkava, kojih su 2 milijuna iselila s Bliskog istoka u zadnjih 10 godina, navodi Jordanski katolički centar.

Papa se zatim u otvorenom džipu uputio na stadion u Amanu gdje su ga desetci tisuća ljudi čekali više sati i gdje je u 15.00 sati po srednjoeuropskome vremenu predviđena misa. Nakon toga će se na obali rijeke Jordana sastati sa sirijskim izbjeglicama koji su pobjegli pred ratom.

Kršćani u Svetoj zemlji: Raspršene zajednice na nemirnom području

Pola milijuna kršćana živi u Svetoj zemlji, ili 2 posto stanovništva na tom, danas nemirnom, području kojemu papa Franjo u subotu prvi put dolazi u posjet.

Navodimo neke osnovne podatke o toj vjerskoj zajednici, po jordanskim, palestinskim i izraelskim statistikama:

U Jordanu, prvoj postaji Papina pohoda, živi oko 200.000 kršćana, među kojima je podjednak broj katolika i pravoslavaca, kojima se pridodaje nepostojana populacija sirijskih izbjeglica i ilegalnih useljenika kršćanske vjeroispovijesti koji su došli u potrazi za poslom.

U toj hašemitskoj kraljevini žive i omanje zajednice maronitskih kršćana, armenskih katolika, asirskih katolika i više tisuća iračkih kaldejaca.

Na okupiranoj Zapadnoj obali i u Jeruzalemu, kamo će Papa doći iz Jordana, ima gotovo 50.000 kršćana, potomaka prvih kršćana, a uglavnom su naseljeni u Betlehemu i u Ramallahu.

Više od polovice su pripadnici Grčke pravoslavne crkve. Katolika je 22.500, među kojima 17.850 rimokatolika i 4.650 melkita, katolika grčkog bizantinskog obreda (s Rimokatoličkom Crkvom su se sjedinili 1724.).

U Jeruzalemu je 8.000 kršćana (do stvaranja izraelske države 1948. bilo ih je 30.000).

U Pojasu Gaze broj kršćana sustavno pada, napose otkako je u Gazi 2007. vlast preuzeo islamistički pokret Hamas. Na meti su napada radikalnih salafističkih skupina.

Ima ih 1.500, a većinom su grčkog pravoslavnog obreda. Rimokatolika je ostalo tek oko 130.

U Izraelu živi oko 160.000 kršćana od 8,2 milijuna stanovnika, među kojima gotovo 80 posto pripada arapskoj manjini koja je ondje ostala živjeti nakon stjecanja neovisnosti Izraela 1948.

Polovica izraelskih kršćana su katolici: 50.000 je melkita (grkokatolici), 24.000 rimokatolika i 11.400 maronita.

Petina od 160.000 izraelskih kršćana su useljenici iz Azije (Filipini, Šri Lanka, Indija) i iz Afrike (uglavnom iz Eritreje) koji su došli u potrazi za poslom ili zbog teške društvene situacije u domovini.

Najposlije, u Izraelu živi i 60.000 rimokatolika doseljenih iz Afrike, koji nemaju izraelsko državljanstvo, navodi Latinska jeruzalemska patrijaršija.