Ilustracija: Facebook

OVISNOST o internetu iduće će se godine naći na međunarodnoj listi mentalnih poremećaja.

Prema posljednjem istraživanju, čak 50 posto korisnika Facebooka ulogira se čim ustane iz kreveta, a njih 28 posto doslovno čim otvori oči. Dovoljno da se čovjek, ako već ništa ne poduzima, barem zamisli.

Posljednjih se godina počelo sve glasnije raspravljati o ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa mnoge ljude, posebno mlađu populaciju kojoj su društvene mreže i drugi internetski sadržaji postali način života. Ipak, od korištenja interneta kao pomoćnog sredstva pa do ovisnosti dalek je put, ističe psihologinja Ana Karlović iz Foruma za slobodu odgoja. Odluku da se internetska ovisnost svrsta na međunarodnu listu s jedne strane stoga drži pretjeranom, no s duge strane i opravdanom.

"Samo provođenje sati i sati u sjedećem položaju za ekranom je već vrlo, vrlo nezdravo, a pogotovo kad počinjemo s tom elektroničkom komunikacijom zamjenjivati sve više onu nekakvu dnevnu, uobičajenu komunikaciju uživo, licem u lice; kada umjesto da provedemo slobodno vrijeme negdje vani postajemo zombiji koji zure u ekran. Tu možemo prepoznati zametke prave ovisnosti", rekla je Karlović.

"Bez interneta se danas ne može, ali treba znati odrediti granicu"

Stručnjak za internetsku tehnologiju Ivan Brezak Brkan ističe da pružatelji usluga danas na brojne načine potiču korisnike da što dulje ostanu online, no i zaključuje kako se više i ne trebaju mnogo truditi s obzirom na to da su ljudi preko raznih tableta i pametnih telefona praktički konstantno na mreži. Ne čudi ga stoga pojam ovisnosti o internetu, no uvjeren je da se bez interneta danas ne može. Ipak, kako kaže, treba znati odrediti granicu.

"U velikoj mjeri slučajeva koji su se pokazali negativnima, znači pretjerano igranje igara ili bilo kojeg drugog servisa koji se može protumačiti kao ovisnost, radi se o pojedincima koji su internetom zamijenili nešto što je mogla biti bilo koja druga ovisnost. Mislim da je jako bitno da se mladi ne straše internetom i da bi roditelji sami trebali biti prvi koji će aktivno koristiti internetske servise kako bi zapravo znali gdje se njihovi klinci danas druže", smatra Brezak Brkan.

No ako vas virtualni život počne sve više odvlačiti od stvarnog, tu polako nastaje problem, upozorava psihologinja Karlović.

"Ta osoba se počinje više povlačiti u sebe, postaje odsutna, nezadovoljna, može čak ta vrijednost boravka za računalom i na internetu postati važnija od nekakvih privatnih kontakata u stvarnom životu, a to može utjecati i na naše radno mjesto", rekla je Karlović.

Stručnjaci stoga poručuju da i kod interneta, kao i kod drugih stvari, ne treba pretjerivati je on tu kako bi nam olakšao život, a ne - preuzeo kontrolu nad njim.