Foto: Goran Ferbežar/Pixsell, Hina

ZBOG tragične pogibije Nade, Jasne i Roberta Kneževića te Zvonka Kovačića u nedjelju na pružnom prijelazu Čistine u Otoku, gradonačelnik Otoka Josip Šarić proglasio je utorak i srijedu (4. i 5. studenog) danima žalosti na području Grada Otoka, javlja Hrvatski radio Vukovar.

Zastave Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije i grada Otoka, biti će istaknute  na pola koplja i crne zastave na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.

Na Dan žalosti se neće održavati zabavne priredbe. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost dužne su obavljati svoje poslovanje primjereno Danu žalosti, upozoreno je.

Prijatelji i poznanici, školske kolege i profesori u šoku su. 17-godišnja Jasna i 14-godišnji Robert bili su dobri učenici, a ona je imala velike planove po završetku srednje škole. Njihov mlađi brat Dino i otac oporavljaju se u osječkoj bolnici.

Deset godina upozoravaju na prijelaz

Kako javlja RTL, djeca koja žive blizu mjesta pogibije svaki dan nose glavu u torbi. Svaki dan, naime, kada idu u školu, moraju proći taj pružni prijelaz, za koji njihovi roditelji i stariji građani kažu da je vrlo opasan.

"Tražili smo i rasvjetu i signalizaciju, ali nikoga nije briga, već deset godina", pričaju.

Mara nikad neće zaboraviti ono što je vidjela u nedjelju - iz dvorišta je vidjela lokomotivu kako drobi auto. I dalje je u šoku.

Jako je opasno. Nema ni rampe, moraš paziti. Jako dobro moraš paziti. Ne vidiš. S ove strane kad ideš, ne vidiš vlak nikako", kazala je majka šestero djece Gordana Grgić iz Otoka.

Podsjetimo, u nedjelju nešto iza 13 sati na željezničko-cestovnom prijelazu Čistine između Otoka i Spačve na pruzi Vinkovci-Drenovci-državna granica vlak je naletio na automobil u kojemu su smrtno stradali vozač te majka i dvoje djece. Njihov otac i treći brat teško ozlijeđeni prevezeni su u osječku bolnicu.

"Zaustavni put je 700 metara pri brzini od 60 kilometara na sat, kolovođa je napravio sve što je mogao", izjavio je Krunoslav Prpić regionalni direktor HŽ Infrastrukture i dodao da je strojovođa kočio 175 metara.

HŽ: Od 2000. su se na tom mjestu dogodile tri nesreće

 Iz HŽ-a jučer su medijima poslali priopćenje kako bi "dali neka dodatna pojašnjenja vezana uz problematiku sigurnosti prometa na željezničko-cestovnim prijelazima", koje prenosimo u cijelosti:

"Ponajprije želimo još jednom izraziti najdublju sućut obiteljima Knežević i Kovačević.

Međutim, obratili bismo i pozornost kolegama novinarima da su, vjerujemo u brzini reakcije te u šoku od stravičnog događaja, neke podatke o željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) na mreži pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura interpretirali djelomično točno.

U medijskim izvještajima pojavljuje se tako podatak da je na tome prijelazu u posljednjih 15-ak godina poginulo nekoliko osoba, što nije točno. Od 2000. do jučer ondje su se dogodile tri nesreće. Dana 17. rujna 2000. pod vlak je podletio motorist i poginuo. U dvije nesreće (22. travnja 2005. i 28. svibnja 2009.), nasreću, nitko nije ozlijeđen. Tragičnim slijedom događaja jučer se ta statistika popela na pet smrtno stradalih na tome prijelazu.

Također ne stoji činjenica da postoje neosigurani željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP). Svi službeni ŽCP-i i PP-i na mreži hrvatskih pruga osigurani su nekom razinom osiguranja, a ona ovisi o vrsti ceste i kategoriji pruge koje se ondje križaju i u skladu je sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

Od ukupno 1521 prijelaza njih 897 (oko 60 %) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim križem i znakom STOP), 71 mehaničkim branicima (oko 5 %), 140 svjetlosnim i zvučnim signalima (oko 9 %), a 341 svjetlosnim i zvučnim signalima i polubranicima (oko 23 %). Preostala 72 prijelaza su pješački prijelazi osigurani mimoilaznim ogradama među kojima je njih 11 osigurano i svjetlosnim i zvučnim signalima za pješake (gotovo 5 %).

Rezultati analiza incidenata na željezničko-cestovnim prijelazima HŽ Infrastrukture upućuju na zaključak kako modernizacija osiguranja ne implicira i nužno smanjenje broja nesreća odnosno povećanje tehničke razine osiguranja, nažalost, ne rezultira i proporcionalnim smanjenjem broja nesreća. Naime, od ukupno 29 ozbiljnih nesreća/nesreća u 2013. njih čak 14 dogodilo se na ŽCP-ima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima (ima ih 552), a 15 na prijelazima osiguranima Andrijinim križem i znakom STOP (njih 897). Dakle, statistički je broj nesreća na ŽCP-ima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima približno jednak broju nesreća na ŽCP-ima osiguranima Andrijinim križem i znakom STOP.

Također, podatci pokazuju da je u većini slučajeva (oko 95 % slučajeva) uzrok nesreće na ŽCP-ima nesmotrenost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze preko pruge i ne poštuju signalizaciju, odnosno osnovna prometna pravila.

Tomu u prilog govori i činjenica kako vozači čak i nasilno prolaze kroz spuštene polubranike  te time izravno ugrožavaju vlastitu sigurnost, ali i sigurnost i živote svojih suputnika i drugih sudionika u prometu. Tako su vozači cestovnih vozila u 2013. slomili 518 polubranika na željezničko-cestovnim prijelazima, a polubranici su uz svjetlosno-zvučnu signalizaciju trenutačno najviša razina osiguranja. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježena su 343 slučaja lomova polubranika. Važno je napomenuti da se svaki lom polubranika/branika može smatrati i potencijalnom nesrećom.

HŽ Infrastruktura ulaže vrlo velike napore kako bi modernizirala osiguranje na što više željezničko-cestovnih prijelaza i time ipak povećala razinu sigurnosti svih sudionika u prometu na križanjima željezničkih pruga i cesta.

U 2013. ugrađena su 32 nova uređaja s polubranicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom u vrijednosti oko 40 milijuna kuna, a do kraja ove godine trebali bi biti ugrađeni uređaji na 20 prijelaza, što je investicija od 20-ak milijuna kuna. Nedavno je s domaćim proizvođačem potpisan ugovor o isporuci 200 novih uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza te svake godine novom signalizacijom na najvišoj sigurnosnoj razini planiramo osigurati oko 50 prijelaza.

Da zaključimo, unatoč stalnim ulaganjima u modernizaciju osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza nesreće se i dalje događaju, i to i prečesto na najsuvremenije osiguranim prijelazima. Zato i ovim putem apeliramo na sve sudionike u prometu da ne zanemaruju prometna pravila i prometnu signalizaciju kako bi se ovakve tragične posljedice svele na minimum.

Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ima izobrazba sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila. Zato su Hrvatske željeznice još 2000. pokrenule preventivno-edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži“ koju HŽ Infrastruktura provodi i ove godine. "