Foto: Hina

IAKO je godina dana članstva u Europskoj uniji prekratko razdoblje da bi se mogli osjetiti učinci pristupa toj asocijaciji, po mišljenju stručnjaka već sada je jasno da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila ulazak u EU zbog čega se u jačoj mjeri treba fokusirati na ubrzavanje reformi.

Najveća korist od ulaska u EU zasad je ostvarena u pristupnom procesu koji je ubrzao rješavanje tranzicijskih problema, modernizirao zakonodavstvo, izvršio utjecaj na ekonomske mehanizme i pojačao elemente pravne države, rekao je Hini profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.

Caratan, koji je od 2000. do 2004. bio hrvatski veleposlanik u Švedskoj, napominje da su očekivanja od ulaska u zajednicu europskih država bila veoma visoka, a hrvatski građani su zasad dobili tek otvorenu komunikaciju roba, usluga, novca i ljudi unutar Unije.

Problem je što Hrvatska teško koristi europske fondove u uvjetima dugotrajne recesije. "Ne radi se samo o nedostacima projekata, već prije svega o potrebi da projekti za koje se očekuje podrška europskih fondova potaknu hrvatski izvoz, zaposlenost i izlazak iz ekonomske depresije", smatra Caratan.

Po njegovu mišljenju, korist od članstva može biti samo dugoročna, tako da Hrvatska u tom procesu prihvati standarde razvijenih europskih država i digne se na višu civilizacijsku razinu kroz komunikaciju i dolazak razvijenih tvrtki, kompetentnih ljudi i novih tehnologija.

Izvan EU-a Hrvatska bi postala nova varijanta Hodžine Albanije

Da nismo u Uniji, smatra Caratan, društvene i ekonomske reforme trajale bi neusporedivo duže. Oni koji smatraju da je članstvo u EU beskorisno trebaju znati da bi ostanak izvan te zajednice značio izolaciju i nazadovanje, pa bi Hrvatska tada postala nekom novom varijantom Enver Hodžine Albanije, kazao je Caratan.

Za dio nezadovoljstva hrvatskih građana s EU-om, drži Caratan, kriva je i politika Bruxellesa.

"Neoliberalna politika je očito potrošeni koncept, a najveće žrtve takvog pristupa su upravo južne članice Unije, gdje spada i Hrvatska", upozorio je.

Treba se nadati, kaže Caratan, da će hrvatski zastupnici u EU potaknuti pitanja koja hrvatski građani doživljavaju kao problem, a to su izlaz iz recesije, ekonomski rast, političko rješenje za stagnantnu situaciju u domovini i susjednoj BiH.

U cjelini gledano EU je velika šansa, ali iskorištavanje te šanse ovisi prije svega o politici svake pojedine članice i to je pravi izazov za Hrvatsku, zaključuje Caratan napominjući da ne treba ni naglašavati što članstvo u takvoj asocijaciji znači za političku stabilnost zemlje.

Višnja Samardžija sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose naglašava da se Hrvatska zbog krize u EU našla u sasvim drugačijoj situaciji nego zemlje iz prethodnih proširenja.

"Građani još ne vide koristi, a kod nas se još uvijek govori - oni u Bruxellesu i mi u Hrvatskoj, što pokazuje da još nismo svjesni svih mogućnosti koje pruža članstvo", rekla je Samardžija.

Iako je prva godina kratko razdoblje za ocjenu, već se može reći da je prošla bez jasnije vidljivih pozitivnih promjena. "Zapravo efekti članstva su u drugom planu, dok su puno više naglašeni unutarnji problemi zbog sporih provođenja reformi", kaže Samardžija.

Hrvatska se bolje snašla u političkom pozicioniranju nego na ekonomskom planu

Hrvatska se profilira na europskom planu kao mala zemlja, što otvara velike mogućnosti, smatra Samardžija. Ističe kako je kao 28. članica stekla iskustvo u koaliranju sa zemljama EU, primjerice kroz suradnju s prijateljima kohezije, a ujedno je prepoznata kao most prema zemljama jugoistočne Europe, podržavanjem daljnjeg proširenja, posebice u zadnje vrijeme kroz aktivnu politiku prema BiH.

"Politika prema susjedima visok je prioritet vanjske politike. Centar izvrsnosti MVEP-a dao je konkretne rezultate i to je naš proaktivni pristup", kaže Samardžija.

No, Hrvatska je u političkom smislu, zbog zakona nazvanog 'lex Perković', dovela u pitanje svoj kredibilitet, a iako je taj problem na kraju pozitivno riješen treba ga shvatiti kao pouku za Hrvatsku.

Kad je riječ o pravosuđu, koje je tijekom pregovora bilo pod posebnim povećalom, Hrvatska se po neovisnosti i izdvajanjima našla na sredini ljestvice, ali je na začelju po učinkovitosti i rezultatima.

Vezano uz korupciju, zbog koje se u zatvoru našao i bivši hrvatski premijer, Europska komisija je utvrdila da je hrvatski zakonodavni okvir značajno poboljšan, da institucije, posebno Uskok, dobro funkcioniraju i da su ostvareni bitni pozitivni pomaci.

Međutim, kaže Samardžija, korupcija je i dalje prisutna i vidljiva je neravnoteža između dobrih mjera suzbijanja i slabih mjera sprječavanja. Na tome stoga treba puno raditi, jačajući provedbu borbe protiv korupcije u državnim tvrtkama, rekla je.

Loše rezultate Hrvatska je definitivno zabilježila na gospodarskom planu i tu se većina ekonomista slaže da Hrvatska u prvoj godini nije iskoristila prednosti članstva, niti je kapitalizirala ulazak u EU onako kako se očekivalo.

Strukturne reforme su spore, nisu privučena veća strana ulaganja, poslovna klima je i dalje loša, investicije nisu porasle, konkurentnost je niska, upozorava Samardžija.

Pozitivnim drži što su doneseni zakoni o strateškim investicijama, ali oni još nisu donijeli konkretne rezultate. Ključna pitanja u gospodarstvu su fiskalna konsolidacija, proračun i javni dug, zbog čega smo ušli u postupak prekomjernog deficita, što je dobar disciplinski instrument za rješavanje tih problema.

Ključno je ojačati konkurentnost, privući investicije i potaknuti rast

Pronalaženje novog modela rasta, privlačenje investicija, povećanje zaposlenosti, razvoj fleksibilnog tržišta rada, jačanje konkurentnosti i izvoza, inovacije i restrukturiranje industrije predstavljaju ključne izazove u predstojećem razdoblju, smatra Samardžija.

Hrvatska, primjećuje ona, nije bila sasvim spremna na napuštanje CEFTA-e iz koje je morala izaći nakon ulaska u EU, čime je izgubila povlašteni položaj na tom tržištu.

U zemlje CEFTA-e Hrvatska ja izvozila 20 posto ukupnog izvoza, a izlazak iz te asocijacije, koja je najznačajniji hrvatski trgovinski partner nakon EU, najviše je pogodio poljoprivredno-prerađivačku, konditorsku i duhansku industriju. Očito se zato trebalo više pripremiti, kaže Samardžija.

Kad je riječ o povjerenju građana, Samardžija napominje da je komuniciranje s građanima nakon ulaska u EU trebalo biti jače stoga su nam dobrodošli izbori za EU parlament koji su dinamizirali rasprave o EU.

Pokazalo se da je povjerenje građana u institucije EU relativno slabo i kreće se na razini od 36 posto, ali je još uvijek veće nego u nacionalne institucije. Bitno je da hrvatski građani podržavaju monetarnu uniju s jedinstvenom valutom i nastavak proširenja, kaže Samardžija.

Građani se pokazali boljim Europljanima od političara

Dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek smatra da su građani više prihvatili članstvo u EU od političkih elita, koje su došle u sukob s EU iako je ulazak u EU bio njihov projekt.

Elite su shvatile, smatra Zakošek, da im to donosi ograničenje, prvo kod primjene europskog uhidbenog naloga, a zatim i zbog ograničenja u postupku usvajanja proračuna.

Zakošek je razočaran ponašanjem političkih elita jer smatra da su zakazale - nisu iskoristile mogućnosti koje im pruža EU, primjerice od toga da nismo znali stvarati savezništva nego sukobe, a Vlada nije ni dobro pripremila projekte za europske fondove.

"Političari su najgore iskoristili članstvo, nasuprot građana, poslodavaca i nevladinih udruga", ocjenjuje Zakošek.

S druge strane kod građana nije jako porastao entuzijazam, možda malo, što je vidljivo iz veće izlaznosti na europske izbore, kaže Zakošek. No, uočio je da su se građani počeli sami informirati kako bi došli do europskih fondova, te su shvatili kako funkcionira EU.

Primjerice, u vezi Vladina prijedloga izdvajanja pomoćnih službi, poslodavci su rekli da su se obratili Europskoj komisiji jer smatraju da je stvaranje takve vrste državnog mega poduzeća suprotno europskim pravilima o tržišnom natjecanju.

Govoreći o građanskim pravima, Zakošek primjećuje da se neposredno nisu dogodile velike promjene, ali smatra da građani sve više uče živjeti u EU, pa onda i traže zaštitu svojih prava putem europskih mehanizama. Iako zasad nema neposrednih velikih promjena, velika je promjena da ljudi drugačije razmišljaju, rekao je.

Slaže se s tezom da će EU prisiliti Hrvatsku na red u pogledu ekonomske neravnoteže i prekomjernog deficita, te očekuje da će pod tim pritiskom, tko god bio na vlasti, morati provoditi reforme.

Grčić: Velik iskorak u korištenju europskih fondova

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić ocjenjuje da je u korištenju EU fondova učinjen velik iskorak, kako u iznosu ugovorenih i isplaćenih sredstava, tako i u iznosu povrata neiskorištenih sredstava.
Na česte kritike da je iskorištenost sredstava iz EU fondova niža nego što su bile mogućnosti i da Hrvatska još uvijek više uplaćuje u EU proračun nego što iz njega povlači sredstva, Grčić navodi podatke iz Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija, koji obavlja sve transakcije s Europskom komisijom.

„Što se tiče izravnih financijskih učinaka, odnosno transakcija s Europskom komisijom, ostvarili smo pozitivnu razliku. U prvih pet i pol mjeseci ove godine u plusu smo preko 740 milijuna kuna, a u 2013. godini zabilježen je višak od 136 milijuna kuna“, poručio je Grčić u izjavi za Hinu, povodom prve godišnjice članstva Hrvatske u EU.

Kaže kako je Vlada napravila veliki iskorak u korištenju EU fondova, što je, ističe, vidljivo po svim kriterijima uspješnosti – po tome koliko je sredstava ugovoreno, koliko je isplaćeno, kao i po tome koliko ih je vraćeno u EU proračun zbog neiskorištenosti u zadanim rokovima.

Dosad ugovoreno 65 posto dostupnih EU sredstava

"Dežurni kritičari iz oporbenih redova ne mogu opovrgnuti službene podatke Nacionalnog fonda. Dakle, apsorpcijski kapacitet u zadnje dvije i pol godine ima pozitivan trend, ugovoreno je i plaćeno više od iznosa koji su bili ugovoreni i plaćeni u razdoblju 2007. do 2011. Početkom 2012. bili smo na 37 posto ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova, a danas smo na 78 posto“, kaže Grčić.

Ističe kako je u mandatu ove Vlade ugovoreno više od 500 milijuna eura, što kroz IPA, što kroz strukturne fondove, dok je u protekle dvije i pol godine isplaćeno 285 milijuna eura.

„Za ilustraciju, u prethodne četiri godine HDZ-ove vlasti isplaćeno je 127 milijuna eura", ističe Grčić.

Kad se pretpristupnim fondovima, prve generacije i IPA-e, dodaju i strukturni instrumenti, podaci Nacionalnog fonda pokazuju da je Hrvatska ugovorila 1,012 milijardi eura, ili 65 posto svih sredstava koja su joj bila na raspolaganju, a isplatila 653 milijuna, ili 42 posto.

Grčić posebno izdvaja podatak da je smanjen automatski opoziv sredstava u EU proračun zbog neiskorištenosti u zadanim rokovima.

"U 2011. godini iznosio je 39 milijuna eura, u 2012. spustili smo taj iznos na 15 milijuna eura, u 2013. na 4,9 milijuna eura dok u ovoj godini, prema realnim očekivanjima, neće biti povrata u EU proračun", ističe Grčić.

U ocjeni dosadašnje uspješnosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz EU fondova, Grčić podsjeća da će se o konačnom rezultatu za financijsko razdoblje od 2007. do 2013. moći govoriti tek nakon 2016. godine, jer po tzv. pravilu N+3, svi započeti projekti koji se financiraju iz programa za to razdoblje mogu se provoditi do kraja 2016.

"A sasvim je realno da će oni do tada biti završeni", ističe.

EU fondovi prioritet za financiranje razvojnih projekata

O značaju koji Vlada daje EU fondovima u idućim godinama govore, pak, podaci o pripremljenim projektima, kako na državnoj, tako i na lokalnoj te regionalnoj razini.

"Uz brojne manje projekte koji se provode, pratimo provedbu 25 velikih investicijskih projekata i 35 'grant shema', od kojih je dio već u natječajnoj proceduri, a dio će biti krajem ove i početkom iduće godine. Ti su projekti i 'grant sheme' vrijedni preko 12 milijardi kuna“, kaže potpredsjednik Vlade.

Samo za devet velikih pojedinačnih projekata i 22 'grant sheme', koje se prate po Vladinom zaključku iz lipnja prošle godine, dosad objavljeni natječaji u procijenjenoj vrijednosti većoj od 3,5 milijarde kuna nadmašuju iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju za šest mjeseci članstva u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

"Dakle, EU fondovi jedan su od naših prioriteta, uz sve mjere koje poduzimamo u fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama, očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Politika Vlade je da se u što većoj mjeri nacionalna sredstva za financiranje razvojnih projekata supstituiraju s EU fondovima, odnosno bespovratnim i besplatnim sredstvima, čime se daje i izravni doprinos fiskalnoj konsolidaciji", zaključuje Grčić.