AGENCIJA za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), koja upravlja državnim nekretninama i udjelima u tvrtkama, a osnovana je kao nasljednik u korupciju ogrezlog Fonda za privatizaciju, nedavno je kupila 14.400 dionica trgovačkog lanca Konzum, piše današnje izdanje dvotjednika Objektiv, dodajući kako sada država posjeduje 234.000 dionica tog trgovačkog lanca ukupne vrijednosti 34 milijuna kuna.

 

"Kupnjom je država vezala određeni broj dionica sa „slobodnog tržišta“, koje bi manjim investitorima onemogućile pumpanje cijene uoči, čini se neminovnog, istiskivanja dioničara koje priprema Agrokor", napominje Objektiv naglašavajući kako bi protuusluga za to mogle biti očekivane investicije koje će Agrokor provesti i napuniti državnu blagajnu, koju zbog kraha baš svih najavljenih investicijskih projekata zjapi prazna. 

 

 

No, zašto je zapravo 1,03 posto državne dionice Konzuma važno Todoriću, ako cijela tvrtka vrijedi preko 3,3 milijarde kuna?

 

"Sve postaje jasnije ako se zna da je nedavno objavljeno da je nastala obveza preuzimanja preostalih dionica Konzuma koja je nastupila jer je Agrokor preuzeo 5,09 posto dionica brokerske tvrtke  Investco, koja i inače za njih kupuje i prodaje dionice. Tom transakcijom Agrokor je na svoje ime došao do 88,04 posto dionica Konzuma. Zato mora dati ponudu za otkup preostalih dionica. Ukoliko ih uspije kupiti do razine od 95 posto vlasništva, ima pravo 'istisnuti'  vlasnike preostalih pet posto dionica.", piše Objektiv, a Ivica Todorić bi u dionicama koje ima AUDIO mogao imati osigurač kako mu se ne bi dogodilo 'pumpanje cijene' u zadnji čas jer kada stekne 95 posto dionica, ima pravo prisiliti vlasnike preostalih pet posto da mu prodaju dionice po cijeni koja je prosječno trgovana u zadnja tri mjeseca.  

 

 

S druge strane Agrokor i obitelj Todorić imaju Kineze. Objektiv tako doznaje da je kineske ulagače osobno po Hrvatskoj vodio Todorićev glavni čovjek za poljoprivredu Krešimir Kuterovac. 

 

"Kako doznajemo, najvažniji mu je zadatak bio uvjeriti Kineze da im Todorić može osigurati proizvodnju ogromnih količina svinjetine, a da novac nije bio u pitanju. Navodno se radi o 2,6 milijardi kuna koje bi Kinezi uložili u gradnju farmi i klaonica.  Takvo ulaganje značilo bi više od pola milijarde kuna PDV-a u praznoj Linićevoj blagajni", piše Objektiv.