Foto: Shutterstock

ORGANIZACIJA za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), vodeći ekonomski think-tank zapada, u utorak je objavila izvješće u kojem je ponavila ocjenu da nejednakosti između bogatih i siromašnih nikad nisu bile veće i pritom po prvi puta odbacila "trickle-down" smjernice prema kojima se novac u realnu ekonomiju gura odozgo.

Dobar primjer za navedeno je politika kvantitativnog olakšanja za kojom je nakon krize posegnuo američki FED. Iako se masivno tiskanje novca pokazalo neizmjerno učinkovitijim od mjera štednje koje je usvojila EU, milijarde koje je FED ponudio primarnim i sekundarnim dilerima (bankama, investicijskim fondovima, etc.) dugo su tražile put do realne ekonomije. Drugim riječima, od trenutka kad se krenulo s izvanrednom stimulacijom ekonomije, do trenutka kada se novac našao u rukama građana je prošlo gotovo pet godina.

Osuda thatcherizma

"Trickle-down" teorija je u 1980-im bila centralna ekonomska smjernica Margaret Thatcher i Ronalda Reagana, pri čemu su konzervativci u Ujedinjenom kraljevstvu i republikanci u SAD bili uvjereni da će politika dizajnirana sa svrhom da oslabi sindikate i pospješi stvaranje individualnog bogatstva poticati gospodarski i ekonomski rast.

Nakon tri desetljeća eksperimentiranja s "neoliberalnom ekonomskom politikom" OECD u svom izvješću ocjenjuje da je konačni rezultat suprotan očekivanjima i da je potkopavanje dna piramide rezultiralo sporijim, a  ne ubrzanim rastom.

Riječ je o zaključku koji predstavlja konkretan poziv krojačima ekonomskih smjernica da stanu na loptu i razmisle o sljedećem potezu, a izvješće OECD-a stiže u trenutku kad Europska središnja banka potaknuta masivnim slabljenjem ekonomije eurozone priprema uvođenje stimulansa po uzoru na američki FED.  

"Ovi rezultati imaju relevantne implikacije za političke smjernice povezane sa sporim rastom i rastućom nejednakošću. S jedne strane oni ukazuju na važnost pažljivog razmatranja potencijalnih posljedica smjernica koje rast potiču "top-down" (odozgo prema dolje) pristupom. Isključiv fokus na smjernice čija je pretpostavka da će dobrobit automatski "procuriti" (trickle-down) do svih dijelova populacije  može u konačnici potkopati rast u dužem razdoblju, baš kao i potaknuti nejednakost. S druge strane, rezultati ukazuju da će politika čija je svrha ograničavanje ili preokretanje  dugotrajnog trenda rasta nejednakosti društva učiniti ne samo poštenijima, već i bogatijima,"  piše u izvješću OECD-a.

Prema procjenama think-tanka, produbljivanje nejednakosti je za 10 postotnih bodova umanjilo rast u Meksiku i Novom Zelandu, za gotovo 9 bodova u Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Norveškoj, odnosno između šest i sedam bodova u Sjedinjenima Američkim Državama, Italiji i Švedskoj.

Poziv na reformu poreznog sustava

OECD vladama sugerira da razmisle o krojenju poreznog sustava koji će osigurati da bogate osobe plate svoj "pošten dio". Predlažu se veći porezi za ljude na vrhu piramide, uklanjanje poreznih olakšica koje pogoduju imućnima i ponovno razmatranje svih vrsta poreza na imovinu i bogatstvo.

Think-tank pritom ističe kako je istraživanje pokazalo da je najvažniji fokus na nejednakost na dnu piramide te da vlade moraju preuzeti vodeću ulogu kako bi spriječile da "kućanstva s niskim prihodima ne zaostanu još više".

"Rast ne priječe samo niska primanja u 10 posto najsiromašnijeg dijela populacija, krojači ekonomskih smjernica moraju biti zabrinuti za 40 posto ljudi koji sačinjavaju dno, što uključuje i ranjivu nižu srednju klasu kojoj prijeti izostanak dobrobiti od oporavka globalne ekonomije i budućeg rasta. Programi protiv siromaštva neće biti dovoljni," kažu autori.

"Ovi uvjerljivi rezultati dokazuju da je odgovor na visoku i rastuću nejednakost kritičan za promociju snažnog i održivog rasta i da on mora biti u centru političke debate. Zemlje koje će promicati jednake mogućnosti za sve od ranih godina su zemlje koje će rasti i napredovati," komentirao je izvješće glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.