Foto: Hina

VLADA je u četvrtak dala suglasnost i državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za dva kredita ukupne vrijednosti 1,25 milijarda kuna, namijenjenih osuvremenjavanju i izgradnji željezničke infrastrukture te zbrinjavanju viška zaposlenih.

Keditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge, u ukupnoj dužini nešto manjoj od 160 kilometara. Kredit se uzima kod zajednice ponuditelja - Erste&Steiermaerkische banka, Societe Generale-Splitska banka i OTP banka. Otplaćivat će se šest godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 4,60 posto godišnje.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić objasnio je da se kredit uzima za obnovu pruga od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet, koje se ne može kandidirani za financiranje iz europskih fondova.

Nezasitna potreba za novcem

Premijer Zoran Milanović dodao je da se HŽ Infrastruktura i dalje zadužuje, a država daje jamstva da bi se ulagalo u željezničku infrastrukturu, umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo.

Tim nametom, kaže premijer, trenutno otplaćujemo kamate za kredite za gradnju autocesta.

"Umjesto da se toga riješimo i tako počnemo financirati željezničku infrastrukturu, državne, županijske i lokalne ceste, mi dižemo kredite. Umjesto da jedan dug anuliramo i ubuduće umjesto za kamatu taj novac preusmjerimo u infrastrukturu, mi moramo davati ovakva jamstva", kaže premijer.

To, po njegovim riječima treba, ponavljati kako bi se shvatilo da novac koji bismo mogli ulagati, bacamo plaćajući kamatu na nešto što već imamo.

Kredit od 250 milijuna kuna za otpremnine

HŽ Infrastruktura će kreditom od 250 milijuna kuna, koji se uzima kod zajednice ponuditelja Istarska kreditna banka Umag, OTP banka i PBZ, financirati zbrinjavanje viška zaposlenih u tvrtki, sukladno Programu restrukturiranja i Planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Pri tome se financira iznos koji je HŽ Infrastruktura do sada isplatila za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

Taj kredit od 250 milijuna kuna je na četiri godine, uz kamatnu stopu šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 5,35 posto godišnje.