Foto: FAH

"BARCELONA neće završiti poput Venecije". Obećala je to početkom mjeseca u intervjuu za El Pais novoizabrana gradonačelnica Ada Colau, ljevičarka i aktivistkinja koja je pobjedu na lokalnim izborima osigurala uz podršku Podemosa.

Problem s kojim se Colau namjerava obračunati su - turisti. Ove godine ih se u Barceloni - trećem najposjećenijem gradu Europe iza Londona i Pariza - očekuje 7,6 milijuna. Nova gradonačelnica smatra da je to previše, a s njom se slaže i dobar dio žitelja drugog najvećeg španjolskog grada.

Do daljnjeg nema novih soba

Barcelona ima 1,7 milijuna stanovnika, a u turizmu ih, prema procjenama, radi oko 100.000. Turisti u Barceloni godišnje ostavljaju više od 12 milijardi eura. No, zadnjih se godina sve više stanovnika Barcelone buni protiv masovnog turizma: smetaju ih neprestana buka, ilegalni iznajmljivači, ogromne gužve, rastuće cijene nekretnina...

Problem je to s kojim su se lokalne vlasti borile i ranije, pa je turistima tako zabranjen pristup poznatoj tržnici La Boqueria u vrijeme najvećih gužvi, te je ograničeno vrijeme koje posjetitelji smiju provesti u najvećim turističkim atrakcijama, poput Gaudijeve katedrale Sagrada Familia. No, Colau je najavila i dodatne mjere: za početak će, kako kaže, zabraniti daljnje povećanje smještajnih kapaciteta.

Venecija ostala bez dvije trećine stanovnika

Nije Colau svoj grad slučajno usporedila baš s Venecijom. Ovaj talijanski grad 60-ih godina prošlog stoljeća imao je oko 180.000 stanovnika. Danas ih je ostalo manje od trećinu, dok se broj turista istovremeno povećava iz godine u godinu. Trenutno Venecija, daleko manji grad od Barcelone, prima oko dva milijuna turista godišnje.

"Sve više turista je razočarana kada posjete Barcelonu, jer centar Barcelone izgleda kao lunapark. Svi žele vidjeti pravi grad, ali kad je centar ispunjen multinacionalkama i velikim trgovinama koje možete pronaći i u bilo kojem drugom gradu, onda to ne funkcionira", kazala je Colau, prenosi The Guardian.

Povećati plaće zaposlenih u turizmu

Nova će gradonačelnica, stoga, provesti istraživanje kako bi utvrdila točno koliko stanovnika živi u svakoj gradskoj četvrti, te koliko ljudi svaki od tih kvartova realno može podnijeti. Posebno će se Colau posvetiti centru grada koji je, kako kaže, preplavljen hotelima i iznajmljivačima soba (dobrim dijelom ilegalnim), zbog čega se, tvrdi nova gradonačelnica Barcelone, domaće stanovništvo osjeća kao da su na rubu deložacije.

Njena je misija, kako kaže, razmjestiti smještajne kapacitete kako se ne bi svi turisti i dalje naguravali samo u strogi centar. No, namjera joj je i uvesti određena zakonska ograničenja kako se od turizma ne bi, kao i do sada, bogatili samo odabrani. "Turističkoj industriji, primjerice restoranima i hotelima, moramo nametnuti određena ograničenja, tako da se bogatstvo pravednije distribuira", kaže Colau.

"Ne mogu se želje svima ostvariti"

Ne slažu se, naravno, svi s populističkim načinom vladanja kojeg je Colau obećala. Među njenim kritičarima je Francesc de Carreras, profesor ustavnog prava na Sveučilištu u Barceloni. De Carreras nije pobornik direktne demokracije koju Colau namjerava prakticirati.

"Apsurdno je upravljati gradom na temelju onoga što vijeće građana želi napraviti. Demokracija ne znači da svatko može izraziti svoje želje pa da se onda one nekim čudom ostvare. Nije dobra ideja prepustiti građanima sudjelovanje u donošenju takvih odluka. Nemamo svi potrebne vještine za tako nešto. Ja kad idem u restoran ne govorim im kako da skuhaju hranu", kaže De Carreras u razgovoru za The Guardian.