Foto: FAH

"ONO ŠTO bi Hrvatska trebala napraviti jest promijeniti Europu. Sretno vam bilo".

Tim je riječima Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, bivši glavni ekonomist Svjetske banke, glavni ekonomski savjetnik administracije američkog predsjednika Billa Clintona i profesor na sveučilištu Columbia, novinarima u Splitu, gdje je došao održati predavanje na splitskom sveučilištu, odgovorio na pitanje što bi Vlada RH trebala napraviti da izvuče zemlju iz krize.

"Njemačka politika koja se promovira u Hrvatskoj nije dobra"

Stiglitz tumači da je problem hrvatskog gospodarstva dio šireg problema Europske unije koja se, kako kaže, od samog početka prema krizi pogrešno postavila. Glavni krivac za to je Njemačka, kaže Stiglitz, koji je poznat kao veliki protivnik politike mjera štednje.

"Ekonomska politika koja se providi u Njemačkoj, a promovira se i ovdje, je pogrešna jer Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta. Njemačka prijeti narušavanjem ravnoteže, zato što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani", kaže Stiglitz.

Kao primjer naveo je mjere štednje koje je Europska komisija, pod pritiskom Njemačke, nametnula Grčkoj i Španjolskoj. Stiglitz tvrdi da je štednja u tim zemljama uzrokovala gospodarsku depresiju čiji će se učinci osjećati još godinama.

Europa je, kaže Stiglitz, pogriješila i kada je uvela euro. Tvrdi da je zajednička valuta promašeni politički projekt, jer "politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti održiva". Prema Stiglitzu, euro je neodrživ jer Europa nema integrirani fiskalni i bankarski sustav.

Udario po HDZ-ovom savjetniku Sinnu

Politika štednje, tvrdi Stiglitz, nije pravi model niti za jednu državu. Žestoko je napao politiku kakvu zagovara Hans-Werner Sinn, savjetnik HDZ-a koji je angažiran na izradi njihovog gospodarskog programa.

"Onaj tko je zabrinut za hrvatsko gospodarstvo trebao bi biti skeptičan prema Sinnovim savjetima", rekao je Stiglitz, te dodao da Njemačka politikom štednje nije povećala produktivnost, već rast temelji na snižavanju plaća.

Problem "predatorskih kredita"

"U hrvatskom slučaju problem je što su se mnogi ljudi zadužili uzevši kredite u stranim valutama, posebno u švicarskim francima, i zbog promjena kamatnih stopa te kredite teško vraćaju. Mislim da bi pod tim okolnostima bilo pametno ograničiti mogućnost uzimanja kredita u stranim valutama", kaže Stiglitz.

Također, Stiglitz naglašava i kako se sada postavlja pitanje što učiniti s kreditima u stranoj valuti koji su u prošlosti već podignuti. Smatra da je dobar dio odgovornosti na bankama.

"Mislim da oni koji su davali kredite nisu pravilno objasnili sve okolnosti onima koji su te kredite uzimali. To dovodi do pitanja mogu li se takvi krediti smatrati predatorskima, odnosno treba li doći do konverzije u hrvatsku valutu", kaže Stiglitz.