Foto: Shutterstock

NIZOZEMCE se dugo smatra starim majstorima u obrani svoje niske zemlje od mora, ali ta je stalna borba, za njih pitanje života i smrti, dovela do novih načina razmišljanja.

Tuljani lijeno leže na pijesku i upijaju zrake nejakog kasnojesenskog sunca, što je inače uobičajeni prizor na sprudovima nešto dalje od nizozemske obale, kraj otoka Terschellinga.

Ali ovi tuljani su, možda i na vlastito iznenađenje, pronašli idealno mjesto za sunčanje na samoj zapadnoj obali Nizozemske nakon što je odjednom, praktički niotkud, izniknula plaža.

Ni šetači koji su onuda prošli stotine puta ne mogu vjerovati svojim očima.

Ondje gdje je još prije samo nekoliko tjedana siva voda Sjevernog mora ispirala branu, sad je 200 metara široka umjetna plaža žutog pijeska iza koje se nježno u zrak uzdižu pješčane dine.

Brodovi užurbano velikim crpkama vade pijesak desetak kilometara od obale i potom ga isipavaju u more, tik uz rub dosadašnje brane. Veliki buldožeri prebacuju gomile pijeska s jednog mjesta na drugo i ravnaju ga.

Mjesto radnje je sjeverozapadni vrh nizozemske obale, između gradića Egmonda i Pettena. Ne gradi se, međutim, neki turistički megaprojekt nego je u pitanju golemi pothvat u cilju samozaštite - zaštitni zid protiv rastućih razina mora koje uzrokuje globalno zatopljenje.

Prema projekcijama klimatologa, razina Sjevernog mora u idućih bi stotinu godina mogla porasti između jednog i četiri metra, a pošto gotovo 40 posto teritorija Nizozemske leži ispod razine mora, porast ugrožava sva naselja zapadno od Amsterdama.

"Nizozemska se mora pripremiti. Nemamo drugog izbora. U suprotnom, smočit ćemo noge", pojašnjava Roeland Hillen, upravitelj aktivnosti za kontrolu poplava pri ministarstvu infrastrukture i okoliša.

"Bit će i sve više megaoluja", upozorava Hillen. Sadašnje zaštitne mjere - sustav masivnih brana duž sjeverne nizozemske obale - više neće odgovarati potrebama.

Bog je stvorio Zemlju, a Nizozemci zemlju

Jedna od slabih točaka je brana nedaleko od Pettena, podignuta u 15. stoljeću nakon katastrofe 1421. kad je poplavljen cijeli grad. Proteklih 140 godina taj se golemi, 12 metara visoki nasip smatrao jamcem sigurnosti, ali više nije tako. Visina bi se trebala povećati za još četiri metra, ali to se neće nikad dogoditi zbog promjena u stajalištima o klimatskim promjenama.

"Gradnja novih brana, ili povisivanje postojećih, više nije dovoljna. Uostalom, to nikad neće prestati. Voda će stalno rasti dok god bude klimatskih promjena", rekao je Luc Kohsiek, u čijoj su nadležnosti brane iz sjevernoobalnog područja. Upozorava da se nasip može povisiti jedino ako mu se prošire temelji, a to bi uzrokovalo gubitak vrijedne zemlje.

Nizozemci sad umjesto brana grade plaže i dine. Temeljna je zamisao da se oslabi snaga valova daleko od obale, a ta je metoda, kako kaže Kohsiek, ne samo održivija nego i jeftinija.

Između Egmonda i Pettena gradi se plaža duga osam kilometara i široka 200 metara, iza koje je red pješčanih dina širok 100 metara. Ukupno će se utrošiti 35 milijuna prostornih metara pijeska, a cijeli proces izgradnje teče vrlo brzo - tjedno se postavi oko 400 metara nove plaže, tako da bi sve trebalo biti gotovo u siječnju. Nakon što se pijesak postavi i poravna, stiže trava koju ručno sadi dvadesetak radnika.

More zbog toga neće postati pitomije. S obzirom na utjecaj mora i vjetrova na rasipanje pijeska, plaža će se morati dopunjavati i ojačavati novim pijeskom svake godine.

"Dobivamo dodatni dio Nizozemske", ističe Hillen. I time potvrđuje staru nizozemsku izreku - Bog je stvorio Zemlju, ali Nizozemci su stvorili svoju zemlju.

I zato neće biti iznenađenje kad prolaznici idućeg ljeta na nekom drugom mjestu opet nabasaju na novu plažu.

Ali tuljani će biti drugdje. Ljudski način zabave na plaži njima je previše stresan.