Foto: Hina

DAN PRIJE izraelskih izbora, kad su ankete pokazivale da bi mogao izgubiti, premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Palestinci nikad neće imati svoju državu dok je on na straži, a ostane li nepopustljiv u novome mandatu mogao bi izazvati suprotan učinak - ojačati simpatije za palestinsku stranu.

> Netanyahu: Ako pobijedim na izborima neće biti Palestinske države

Oštra Netanyahuova izjava pala je kao pljuska u lice i njegovim obećanjima iz prošlosti i 25-godišnjim međunarodnim naporima za rješenje bliskoistočnog sukoba u vidu postojanja dvije države, Izraela i neovisne Palestine, koje bi živjele mirno jedna pored druge.

Reakcija iz ostatka svijeta bila je brza i predvidljivo negativna.

Francuska i Njemačka pozvale su novu vladu da se drži cilja o stvaranju dvije države, a Europska unija savjetovala je mir u "ključnom trenutku". Jedini način da Izrael ostane demokratska zemlja jest da se drži mirovnog procesa s dvjema državama kao krajnjim ciljem, priopćio je glavni tajnik UN-a.

Glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest potvrdio je da američki predsjednik Barack Obama ostaje predan rješenju s dvije države i a će Washington, s obzirom na Netanyahuovu izjavu, "razmotriti nov pristup situaciji".

Žrtvovao vanjsku politiku za kratkoročni unutarnji dobitak

"Netanyahu je zadnjih dana kampanje igrao prljavo, na kartu straha", rekao je Hugh Lovatt iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

"Da bi pobijedio morao je žrtvovati rješenje s dvije države. Žrtvovao je vanjsku politiku za kratkoročni unutarnji dobitak", rekao je Lovatt, dodajući da će odnosi s EU-om i SAD-om zbog toga biti još teži.

Postavlja se pitanje je li Netanyahu, koji je oštro skrenuo udesno u posljednjim danima kampanje kako bi privukao birače ultranacionalističkih stranaka, stvarno mislio ono što je rekao, te ako jest, što to znači za Palestince, međunarodne odnose s Izraelom i za budućnost mirovnog procesa.

Jedan od premijerovih najbližih suradnika, ministar obrane Moshe Ya'alon kazao je da je i sama ideja o dvije države neprovediva.

"Možete li zamisliti održivi palestinski entitet, ekonomski? Što je s infrastrukturom, strujom vodom?", upitao je govoreći za BBC. "S nama su povezani kao sijamski blizanci, pa je cijela ideja o potpunoj separaciji neprovediva", uvjeren je Ya'alon.

Oko Netanyahua i s desnog krila izraelske politike, uključujući i stranačke čelnike koji će vjerojatno biti u njegovoj novoj vladi, uobičajeno je čuti da je rješenje s dvije države mrtvo. Kažu da ne postoji način da se izraelski sigurnosni zahtjevi pomire s palestinskom neovisnosti i da nemaju nikakvu namjeru dijeliti Jeruzalem s Palestincima koji ga žele za svoj glavni grad.

Umjesto toga, desničarski lideri poput Naftalija Bennetta, čelnika stranke Židovski dom i jednog od kandidata za visoki ministarski položaj u novoj vladi, zagovaraju aneksiju većeg dijela Zapadne obale, a u ostatku tog područja Palestincima nude "autonomiju".

Čak i prema scenariju s dvije države, Izrael je govorio da će zadržati veća židovska naselja na palestinskom području i kontrolu nad Jordanskom dolinom. Ideju o podjeli Jeruzalema u Izraelu malo tko prihvaća.

Stječe se dojam da bi izraelska desnica najviše htjela model koji bi Palestincima dao visok stupanj samouprave, ali bi izraelska vojska zadržala kontrolu u obliku "benigne okupacije" Zapadne obale.

Izraelska nepopustljivost jača palestinske pozicije

O tome se aktivno ne raspravlja, kao niti o rješenju s dvije države, jer su mirovni pregovori prekinuti u travnju 2014. nakon pomirbe palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa s palestinskim pokretom Hamas koji nadzire Gazu.

Netanyahu je nekoliko puta rekao da Abasa zbog toga ne smatra partnerom koji traži mir.

Sve dok je Abas na vlasti, a novi predsjednički izbori nisu na vidiku iako mu je istekao mandat, stanje se vjerojatno neće promijeniti. Ako se palestinsko čelništvo promijeni, Netanyahu bi se mogao naći pod snažnim pritiskom da nastavi pregovore. Ali zasad, čak i američki diplomati priznaju da je dovođenje Abasa i Netanyahua za isti stol nemoguća misija.

Netanyahuovo odbacivanje dviju država potaknut će Palestince da ponovo zatraže priznanje u UN-u i bilateralno, iako državu Palestinu već priznaje 135 od 193 članice svjetske organizacije. U to je uključeno i nekoliko članica Eurospke unije, ali ne i sam EU. "Nećemo uzmaknuti u nastojanju da dobijemo međunarodni legitimitet", rekao je Abas u četvrtak. Dodao je da ga Netanyahuove riječi zabrinjavaju, ali nisu nove.

Potez bi mogle učiniti Sjedinjene Države. U prošlosti, a tako je bilo i u prosincu, Washington je stao na put palestinskim nastojanjima da UN donese rezoluciju o priznanju palestinske države i čak prijetio vetom.

Ovaj put SAD bi mogao dopustiti Vijeću sigurnosti da provede rezoluciju, što bi zazvonilo na uzbunu Netanyahuovoj vladi, piše dnevni list The New York Times citirajući visoke dužnosnike iz Obamine administracije.

"Sada smo u situaciji u kojoj izraelska vlada više ne podržava izravne pregovore", citirao je NYT visokog dužnosnika Bijele kuće i zbog toga upozorio "Prema tome, morat ćemo to uključiti u naše buduće odluke".

> NYT: Obama bi mogao podržati rezoluciju o Izraelu unutar granica iz 1967. godine

Netanyahuova nepopustljivost - i njegovo iskreno priznanje da ne želi palestinsku državu - mogla bi ojačati palestinsko pitanje i voditi većoj međunarodnoj izolaciji Izraela, napose u odnosu na njegove trgovinske partnere, Europsku uniju i Sjedinjene Države.

Diplomat EU-a u srijedu je naznačio da bi EU mogao razmotriti uvođenje trgovinskih ograničenja i drugih mjera protiv Izraela ako Netanyahu ne popusti u svojim stajalištima.