Foto: Guliver Image/Getty Images

NAKON dvodnevnih razgovora posvećenih problemima civila koji su pod opsadom u Homsu i tisuća zatvorenika i nestalih u sirijskom sukobu, pregovarači režima Bashara al-Assada i oporbe u ponedjeljak će raspravljati o najosjetljivijoj temi - prijelaznoj vladi.

To je pitanje već mjesecima "crvena crta" za oba pregovaračka izaslanstva. Načelo "tijela prijelazne vlade" izloženo u završnoj izjavi sa Ženeve I koju su Rusi i Amerikanci strpljivo pisali u lipnju 2012., podijelilo je pristaše i protivnike predsjednika Assada. Podijelilo je isto tako Ruse i Irance, "pokrovitelje" sirijske vlade, Zapad i monarhije Perzijskog zaljeva koje podupiru oporbu.

Naime, oporba koja se bori od ožujka 2011. misli da je Ženeva I istoznačnica za prijelaznu vladu i odlazak Assada koji je na vlasti od 2000. Režim pak smatra da ona utire put proširenoj vladi nacionalnog jedinstva. Damask izbjegava pitanje predsjednikova odlaska ističući da će Sirijci sami izabrati svog predsjednika na biralištima.

"Počinjemo razgovarati o prijelazu s diktature na demokraciju", rekao je Louai Safi, član oporbenog izaslanstva, nekoliko sati prije trećeg dana pregovora.

"Režim očito nije oduševljen i oteže", dodaje Safi. "Vidjet ćemo pristaje li režim na političko rješenje ili ostaju pri vojnom rješenju", rekao je.

Nakon lošeg početka u petak, na pregovorima je prevladalo ozračje "međusobnog poštovanja", rekao je UN-ov posrednik Lakhdar Brahimi. Pregovarači dviju neprijateljskih strana imali su ujutro radne sastanke zajedno, u istoj prostoriji, ali su razgovarali preko Brahimija. Poslijepodne su se pregovori održavali u posebnim dvoranama između kojih je UN-ov posrednik šetao. Slično će biti i u ponedjeljak kada će se na dnevnom redu naći "politička pitanja".

Brahimi je zapravo dobio obećanje režima da će žene i djecu pustiti da odu iz središta Homsa gdje su već mjesecima u okruženju.

No ta je vijest sa sumnjom primljena u pobunjeničkim četvrtima Homsa gdje oporba traži "jamstva" da režim neće zarobiti civile pri izlasku iz grada.

U nedjelju su se pregovarači bavili problemom zatvorenika i nestalih, kojih je broj u naglom porastu otkako se prosvjedni pokret što je počeo u ožujku 2011. pretvorio u krvav građanski rat u kojemu je poginulo više od 130.000 ljudi a milijuni su izbjegli i raseljeni.

Nema točnih podataka o broju zatvorenika i nestalih, ali Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina organizacija, govori o 17.000 nestalih i o "desetcima tisuća" zatočenih u zatvorima režima.

SOHR usto navodi da su naoružane skupine, napose džihadisti Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL) i Fronte al-Nosre te pobunjeničke skupine otele i zarobile tisuće ljudi.