Foto: FAH

SLJEDEĆI tjedan će potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac u Bruxellesu razgovarati s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem i predstaviti mu reformske mjere koje se poduzimaju i namjeravaju poduzeti.

Grčić i Lalovac sastat će se u utorak s Moscovicijem kako bi razgovorali o reformskim mjerama koje poduzima hrvatska Vlada.

Vlada je u drugoj polovici ožujka poslala Komisiji prvi nacrt mjera za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, a preostalo je još pripremiti dio fiskalnih mjera, odnosno utvrditi gdje su moguće daljnje uštede. Ministar Lalovac je nedavno izjavio da je zajedno s Grčićem dobio zadaću pronaći gdje se može uštedjeti od 500 milijuna do milijardu kuna.

Lalovac planira do 2 milijarde ušteda

Prema informacijama HRT-a, Lalovac i Grčić će Europskoj komisiji prezentirati rezove putem kojih bi se ukupno moglo uštedjeti 1,5 do dvije milijarde kuna. Štedjet će se na agencijama, zavodima i institutima kojih u Hrvatskoj ima 187.

Oko 10 posto agencija bit će ukinuto, neke će se agencije spojiti, a plaće i materijalni rashodi zaposlenika agencija uskladit će se s ostatkom državne uprave. Također, Vlada će ubuduće jamstva za dodatno zaduživanje davati samo javnim firmama s jasnim planom restrukturiranja.

Pitanje je hoće li Europska komisija ovakvim mjerama biti zadovoljna. Problem je što će deficit Hrvatske zasigurno biti veći od pet posto pa nije nemoguće da Europa zatraži dodatne rezove. HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić uvjerena je da će se upravo to dogoditi.

"Komisija se muči s njima da bi izvukla koju mjeru kako bi se nešto pozitivno odradilo. Sad ponovno pokušavaju prezentirati 'mjericu po mjericu' umjesto da su napravili sveobuhvatni program i plan reformi za gospodarski oporavak. Na tome nisu nikad radili, uopće ne razumiju to područje", izjavila je Maletić.

U svibnju preporuke Komisije

Hrvatska, kao i sve druge zemlje članice, trebaju do sredine travnja predstaviti Europskoj komisiji svoje nacionalne programe reformi i programe za stabilnost i konvergenciju. Na temelju tih dokumenata i na temelju svojih analiza ekonomskih politika u zemljama članicama, Komisija će u svibnju predstaviti ciljani skup preporuka za svaku državu članicu, koje će ciljati na najvažniji prioritete koje će zemlje trebati riješiti.

Europska komisija je 25. veljače objavila u sklopu Europskog semestra zimski ekonomski paket, koji sadrži analize ekonomskih politika svih zemalja članica te dubinske analize za 16 zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže. Za Hrvatsku je, drugu godinu zaredom, utvrđeno da ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.

Komisija bi u svibnju, ako hrvatske mjere ocijeni nedovoljnim, odnosno da Nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteža, mogla pokrenuti korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.

Korektivne mjere i suspenzija europskih fondova

Postupak makroekonomskih neravnoteža ima preventivnu i korektivnu dimenziju. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje a Komisija može nametnuti financijske sankcije do 0,1 posto BDP-a, ali samo za zemlje eurozone, dok za ostale zemlje postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.

Moscovici je u veljači, predstavljajujući zimski ekonomski paket, izjavio da su se u Hrvatskoj "rizici za neravnoteže znatno povećali".

"Kao i za Francusku, odučili smo dati Hrvatskoj priliku da predstavi ambiciozni reformski plan (kao što smo u prosincu učinili za Belgiju, Italiju i Francusku) i da ponovno razmotrimo situaciju u svibnju. Ovisno o razini ambicija i vjerodostojnosti reformskog plana, mi ćemo tada odlučiti hoćemo li preporučiti Vijeću pokretanje Postupka za ispravljenje neravnoteža, što će od Hrvatske tražiti da predstavi korektivni akcijski plan", rekao je tada Moscovici.

Hrvatska situacija osobito rizična

"U kontekstu prigušenog rasta, odgođenog restrukturiranja tvrtki i tmurne situacije sa zaposlenošću, znatno su povećani rizici povezani sa slabom konkuretnošću, velikim inozemnim dugom zajedno s rastućim javnim dugom te sa slabim upravljanjem javnim sektorom", navela je Komisija 25. veljače u analizi hrvatske situacije.

Hrvatska je također od početka prošle godine i u Postupku prekomjernog proračunskog deficita, korektivnog mehanizma EU-a osmišljenog kako bi se proračunski manjak u državama članicama sve ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Hrvatska je prema preporukama koje je prihvatilo Vijeće prošle godine trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, ove godine na 3,5 posto i sljedeće na 2,7 posto BDP-a te smanjiti ili zaustaviti rast javnog duga.

Moguće rezanje plaća u javnim firmama

No, Hrvatska je daleko od ispunjenja tih preporuka. Prema ministru Lalovcu, deficit u prošloj godini sasvim sigurno će biti iznad pet posto, a točna brojka znat će se do kraja ovoga mjeseca, kada će se dobiti prvi izračun prema novoj metodologiji Eurostata ESA2010.

Lalovac je rekao da bi umjesto 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao bi iznositi između 16 i 18 milijardi kuna. Prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća, čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, npr. HŽ Cargu, ali i neki dijelovi javno-privatnog partnerstva, pa bi tako u deficit mogli ući i jamstva za Zračnu luku Zagreb.

Prema metodologiji Eurostata, ako je većina rizika u javno-privatnom partnerstvu na javnom partneru, onda se investicija za koju je uzet kredit računa kao trošak države.

Ministar Lalovac je izjavio da je dio javnih poduzeća velik uteg za proračun te najavio da će biti značajnijih pomaka i rezanja u javnim poduzećima i u dijelu njihovih plaća, materijalnih troškova, ali i tretmanu njihovih investicija.