Foto: Index

MJESEC nakon početka prosvjeda, koji su u veljači uzdrmali Bosnu i Hercegovinu prouzročivši ostavke vlada četiri županije u Federaciji BiH, stanje u toj zemlji i dalje je konfuzno, a osim načelne spremnosti političkih stranaka da rade na promjenama koje traže nezadovoljni građani konkretnih učinaka i dalje nema.

Svakodnevne blokade prometa slika su središta Sarajeva još od 7. veljače kada je tijekom nasilnih prosvjeda zapaljena zgrada Predsjedništva BiH i županijske vlade.

Svakoga dana točno u podne i dalje se okupljaju prosvjednici ispred zgrade Predsjedništva BiH i potom pomaknu stotinjak metara dalje kako bi stali na jedno od najprometnijih raskrižja i zapriječili prolaz vozilima.

Razlika u odnosu na početne dane prosvjeda je ta što je zainteresiranih za ta zbivanja sada tek nekoliko desetaka, no oni su sada redovito "naoružani" zviždaljkama ali i razglasom pa se prosvjed svakodnevno pretvara u neku vrstu performansa tijekom kojega sudionici iskazuju svoje zahtjeve. Uglavnom se traže veće plaće, mirovine i socijalne naknade te ostavke svih izabranih dužnosnika.

Neformalna udruga pod nazivom "Plenum građana i građanki Sarajeva" uz to u njihovo ime traži i što brže imenovanje nove županijske vlade koju bi činili stručnjaci bez ranijeg stranačkog angažmana.

Nema naznaka uspostavi novih vlada

No u Sarajevskoj kao ni u Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj i Unsko-sanskoj županiji nema naznaka uspostavi novih vlada. Licitira se različitim imenima no nitko od kandidata koji su predlagani do sada nije bio u stanju osigurati potrebnu potporu u županijskim skupštinama.

Na državnoj se razini tek u naznakama počelo razgovarati o mogućim promjenama kojima bi se odgovorilo na zahtjeve prosvjednika. Tako bi se pred Zastupničkim domom parlamenta BiH 13. ožujka trebao naći prijedlog zakona o plaćama u tijelima vlasti BiH.

Najveće osnovne plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna su u rasponu od četiri tisuće konvertibilnih maraka (2046 eura) koliko primaju zastupnici u parlamentu do 4756 KM (2432 eura) koliko primaju članovi Predsjedništva BiH. Predloženim izmjenama one bi bile gotovo dvostruko manje pa bi tako zastupnici "spali" na plaću od oko 2600 KM (1329 eura) dok bi članovi državnog vrha radili za mjesečnu naknadu od (1414 eura).

Prema procjenama koje u četvrtak prenosi sarajevsko "Oslobođenje" na ovaj bi se način na godišnjoj razini samo na ime neto plaća izabranim dužnosnicima uštedjelo oko 1,3 milijuna KM (oko 665 tisuća eura). Dobije li ovaj prijedlog suglasnost parlamenta i postane li zakonom, on se ipak neće odnositi na sadašnje dužnosnike jer bi se primjenjivao tek na one koji će biti izabrani na izborima u listopadu. Razlog je ustavna odredba koja precizira kako se izabranim dužnosnicima plaća ne može umanjiti tijekom njihova mandata.