Ilustracija: Shutterstock

MINISTARSTVO socijalne politike i mladih opovrgnulo je danas nagađanja da bi u sklopu mjera za smanjenje proračunskog deficita mogle biti smanjene porodiljne naknade, te istaknulo da se o tome dosad nije ni razgovaralo.

Najavljeno novo pozicioniranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji bi od 1. srpnja izišao iz Državne riznice i postao izvanproračunskim fondom, otvorilo je pitanje ušteda na porodiljnim naknadama koje se isplaćuju putem HZZO-a, no u Ministarstvu socijalne politike uvjeravaju kako o bilo kakvoj promijeni ili smanjenju iznosa tih naknada do sada nije bilo govora.

Pravo na tu vrstu naknada utvrđeno je Zakonom o rodiljskim i roditeljskim naknadama, koji je u srpnju prošle godine usklađen sa europskim propisima. U Ministarstvu ističu kako u njihovom normativom planu nije predviđena njegova izmjena, što je uvjet da se naknade uopće mogu smanjiti.

Stoga nije jasno kako će HZZO ispoštovati zahtjev Ministarstva financija, prema kojem bi rebalansom proračuna trebao ostati bez 710 milijuna kuna, od kojih 100 milijuna ušteda na porodiljnim naknadama. To bi značilo da bi se novac za porodiljne naknade smanjio za 11 posto, s obzirom da u proračunu iznosi 900 milijuna kuna.

U MSPM ne znaju gdje će Linić uštedjeti 100 milijuna kuna

Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, koja se trenutno oporavlja od operativnog zahvata, više je puta isticala kako se porodiljne naknade neće dirati i da moraju ostati na razini kakve su danas.

U njezinom Ministarstvu kažu da razgovora s Ministarstvom financija o toj temi nije bilo, pa stoga ne znaju kako ministar Slavko Linić namjerava uštedjeti tih 100 milijuna kuna s osnove porodiljskih naknada.

Od 2008. majke tijekom prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta primaju svoju punu plaću, a drugih šest mjeseci porodiljna naknada iznosi oko 2.500 kuna, što je otprilike 40 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se zadnjih nekoliko godina rodilo oko 40 tisuća djece godišnje. U 2011. zaustavljen je trend pada broja rođene djece i pada broja sklopljenih brakova, koji su usko vezani uz broj rođene djece, jer se u Hrvatskoj gotovo 90 posto djece rađa u braku.

Tijekom 2012. godine nije došlo do bitnog oporavka. Po podacima Zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca prošle godine rodilo se 350 djece manje nego u istom razdoblju 2012.

Gotovo da nema demografskog stručnjaka u Hrvatskoj koji ne smatra da pad broja rođene djece mogu ublažiti samo aktivne mjere pronatalitetne politike, te olakšavanje mladima da se zaposle i riješe stambeno pitanje.