Foto: Hina

EUROPSKI summit u četvrtak u Bruxellesu mora biti zaključen dogovorom i ne smije biti tek etapa plana akcije 28-orice protiv klimatskog zatopljenja, rekao je u francuski predsjednik Francois Hollande.

"Europski summit u četvrtak i petak treba biti zaključen dogovorom i ne smije biti tek etapa. Summit mora prije svega donijeti zaključak za Europu", naglasio je francuski šef države, koji je pozvao na odvažan kompromis nakon neformalnog sastanka 12-ak europskih socijal-demokratskih čelnika u Elizejskoj palači.

"U Bruxellesu će cijela Europa odredit zadatke smanjenja emisije plinova s učinkom staklenika za svaku državu članicu", odlučno je istaknuo.

Podsjetivši da će se nova konferencija o klimi održati krajem 2015. u Parizu, Hollande je ocijenio da ovaj susret nalaže Europi da bude primjer.

"Ona to mora biti jer tijekom ovog summita pokušavamo postići da putevi smionog kompromisa za Europu budu iznad zadataka određenih za veliki dio industrijaliziranih zemalja", rekao je.

"Važno je da Europa bude referenca u pogledu akcije za borbu protiv klimatskog zatopljenja", inzistirao je Hollande i dodao da se radi o temeljnoj obvezi njegovog petogodišnjeg mandata uz zakon o energetskoj tranziciji u Francuskoj izglasanoj ovog mjeseca, koja predviđa da udio obnovljivih energija iznosi 32 posto potrošnje do 2030.

Plan Europske komisije se bavi s tri ambiciozna zadatka za 2030., a to su redukcija plinova s učinkom staklenika za 40 posto u odnosu na 1990., udio obnovljivih energija treba iznositi 27 posto potrošnje i treba ostvariti 30 posto ušteda energije.

Dosadašnji predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso je rekao da vjeruje da će 28-orica postići dogovor.

Milanović: Ciljevi EU glede zaštite klime nisu nepovoljni za RH

Hrvatska nema većih problema u vezi s ciljevima koje EU namjerava zacrtati u području zaštite klime i energije, a što je glavna tema summita europskih čelnika, koji je započeo u četvrtak u Bruxellesu.

Čelnici 28 zemalja članica EU-a pregovarat će u četvrtak i petak na temelju prijedloga Europske komisije, koja je početkom ove godine predložila da se zacrta cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za 40 posto u odnosu na razinu emisije iz 1990. godine, da se poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto i da se ostvare uštede u potrošnji energije za 30 posto u odnosu na 1990.

Upitan jesu li ti prijedlozi povoljni za Hrvatsku, Milanović je rekao da nisu nepovoljni.

"Nije ni nepovoljno. Pregovarat ćemo. Mi nismo zemlja koja ima preveliku emisiju. To kod nas pada zbog manjih ekonomskih aktivnosti i općenito zato što Hrvatska ima relativno visok udio obnovljivih izvora energije. To je povijesno tako i priroda je takva i ne vidim neku dramu", rekao je Milanović, dodavši da Hrvatska nema posebnih problema ni s jednim od tih ciljeva te da je sadašnja vlada prva koja nešto radi po pitanju energetske učinkovitosti.

Među zemljama članicama zasad nema suglasnosti oko tih ciljeva, kao ni oko toga trebaju li ti ciljevi biti obvezujući ili ne.

Najveći otpor tako ambicioznim ciljevima pružaju zemlje Višegradske skupine, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, jer bi ispunjavanje tih ciljeva podrazumijevalo goleme troškove za njihovu industriju.