Foto: Shutterstock (Ilustracija)

U HRVATSKOJ se rijetko priča o onoj uspješnoj strani hrvatskog gospodarstva. Iako nam je BDP i dalje u padu, uspješne gospodarske priče u Hrvatskoj itekako postoje. Ne kaže se uzalud da su mali poduzetnici pokretači hrvatskog gospodarstva. Ovo su njihove priče.

30-godišnja Martina, po struci diplomirana novinarka, stjecajem okolnosti, prije godinu dana krenula je u ono, za što su joj mnogi govorili da ne bi trebala ići - vlastiti obrt. Bavi se oslikavanjem zidova, za što je dobila potporu HZZ-a.

"Zaključila sam da su mi HZZ-ove potpore najprikladnije zato što ih je relativno najjednostavnije dobiti ako si potpuni početnik i potpuno ti pokrivaju doprinose za prvih godinu dana. Pošto nemam nekakvih velikih ulaznih troškova, za mene je to osobno jako isplativo", rekla nam je Martina.

Banke otežavaju mladim poduzetnicima

Mjera samozapošljavanja, koju je Zavod pokrenuo prije 3 godine, namijenjena je nezaposlenim osobama koje žele realizirati svoju poduzetničku ideju registracijom obrta ili trgovačkog društva. Ove godine uvedena je mogućnost udruživanja do četiri suvlasnika istog poslovnog subjekta. Samo u ovoj godini mjeru samozapošljavanja iskoristilo je više od 4 tisuće nezaposlenih, a najčešće je riječ o osobama između 30 i 34 godine. U tu dobnu skupinu spadaju i dvojica braće Tomislav i Marko Kovačić, koji su uz pomoć povoljnijih uvjeta kreditiranja koje nudi HBOR pokrenuli proizvodnju na području od posebne državne skrbi i postali 100-tni izvoznici. Iako su u taj posao htjeli krenuti još prije 5 godina, poslovne banke im nisu izašle u susret.

"Bruto kamatna stopa u komercijalnim bankama je bila najniža 11,6%, a išla je do 15%. To je kamatna stopa koja bruto marža niti jednog proizvoda nije mogla podnijeti u to vrijeme", rekao je Tomislav Kovačić dodavši da im se sreća osmjehnula zahvaljujući HBOR-ovim uvjetima kreditiranja.

"To je znatno prihvatljivija kamatna stopa, ali je tu bila još jedna dobra stvar - Hamag Invest je uveo novi model jamstva koji je izuzetno dobar i pogodan i u kombinaciji s HBOR-om može pomoći poduzetnicima koji imaju dobru ideju", ističe Kovačić.

Najvažnija dobra ideja

Dobru ideju imao je i vukovarski povratnik Pavao Josić, koji se cijeli radni vijek bavi ugostiteljstvom. Za vrijeme progonstva boravio je u Istri gdje je ispekao zanat. Povratkom u Vukovar sa suprugom je otvorio mali restoran. Danas imaju energetski učinkoviti hotel, koji je u Berlinu dobio nagradu za najinovativniji projekt u Europskoj uniji.

"Imamo 13 soba i kad u njima upalimo svjetla trošimo 65 watti, odnosno kao jedna sijalica na nekom radnom stolu", ističe Josić.

Iako je hotel u funkciji tek nekoliko mjeseci, Pavao je zadovoljan popunjenošću.

"Popunjenost soba nam je 45%. To je kao kad bi u Istri usred zime popunjenost bila 45%. To je, po meni, fantastično", kaže Josić.

Dolaze mu uglavnom strani turisti, odnosno poslovni ljudi koji ispituju mogućnost investiranja u tom području. Sudionici naše priče, iako iz različitih sektora, nešto imaju zajedničko. A to je dobra ideja i upornost da istu realiziraju. Državi jedino zamjeraju sporu administraciju i previše papirologije. No i to se, poručuju, pregrmi kad shvatiš da si na kraju napravio dobar posao.