Foto: Hina

ENERGETIKA, poljoprivreda i turizam su pitanja oko kojih između Hrvatske i Bugarske postoji visoka razina suglasnosti, a te zajedničke interese će nastaviti promicati unutar Europske unije, izjavio je u srijedu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nakon razgovora s predsjednicom vanjskopolitičkog odbora Narodnog sobranja Džemom Grozdanovom.

"Posebno smo usuglasili stajališta o suradnji dviju zemalja u Europskoj uniji, tj. o izgradnji europskih politika vezanih uz poljoprivredu i turizam, a posebice o energetskoj politici Europske unije i interesima obiju zemalja na tom području", izjavio je Leko nakon razgovora u bugarskom parlamentu.

Svesrdna podrška LNG terminalu na Krku

Hrvatska je, pojasnio je Leko, zainteresirana za povezivanje s više plinskih dobavnih pravaca za Europu, kao i povezivanje LNG terminala, a službena Sofija bez zadrške podupire izgradnju našeg terminala na Krku.

"Bugarska ima samo jedan dobavni pravac i to je za svako gospodarstvo rizična situacija i Sofija podupire izgradnju LNG terminala na Krku i njegovo umrežavanje s ostalim terminalima u Europskoj uniji", kazao je predsjednik Sabora.

U subotu je u Schladmingu na sastanku premijera Hrvatske, Slovenije i Austrije važnost tog projekta potvrdio i potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetiku Maroš Šefčovič.

Što se poljoprivrede tiče, Leko je ocijenio da obje zemlje imaju velike mogućnosti na području poljoprivrede i industriji proizvodnje hrane.

Turizam za širi prostor

Govoreći o turizmu, kazao je da nam čak i prijatelji izvan EU-a predlažu da turizam kombiniramo za širi prostor.

"Povećava se broj turista iz dalekih zemalja i u Hrvatskoj i u Bugarskoj, no ne dolaze konkretno u naše dvije zemlje već u EU, a Hrvatskoj i Bugarskoj je omogućeno da se koristi schengenskom vizom", objasnio je Leko.

"Dogovorili smo da zajednički djelujemo po pitanju ulaska u schengenski prostor što prije jer je to u interesu razvoja turizma", dodao je.

Hrvatska će, kako je najavio premijer Zoran Milanović tijekom posjete Estoniji u siječnju, zahtjev za ulazak u Schengen predati 1. srpnja 2015.

Proširenje poslovanja

Predsjednik Sabora susreo se u Sofiji i s hrvatskim gospodarstvenicima koji djeluju u Bugarskoj te je susret s predstavnicima parlamenta iskoristio da prenese njihova stajališta o mogućnostima daljnjeg proširenja poslovanja te problemima s kojima se susreću na bugarskom tržištu.

"U razgovorima smo konstatirali smo da postoje puno veće mogućnosti gospodarske suradnje između dvije zemlje, posebno što Hrvatska ima reference u izgradnji infrastrukture", istaknuo je Leko.

Robna razmjena

Robna razmjena između dvije zemlje iznosila je 2014. skromnih iznosila je 138,18 milijuna eura, od čega je preko 67 posto hrvatski uvoz, što ukazuje na nedovoljno iskorišten gospodarski potencijal. Sa Srbijom, primjerice, Bugarska bilježi 800 milijuna eura robne razmjene.

Leko očekuje da će se o svim temama o kojima postoji visoka razinu suglasnosti ponovo razgovarati u Zagrebu tijekom posjeta bugarskog predsjednika Rosena Plevnelijeva. Bugarski predsjednik bi trebao stići u službeni posjet Hrvatskoj 14. travnja.

Posljednji službeni parlamentarni susret između dvije zemlje održan je u veljači 2014., kada je tadašnji predsjednik Sobranja Mihail Mikov posjetio Zagreb.