Kriminalistička policija u HBOR-u istražuje samo kredit Branka Šegona!
Foto: FAH
MINISTAR financija Slavko Linić izjavio je uoči sjednice Vlade da je policija u HBOR-u i zbog kredita dodijeljenih njegovu pomoćniku Branku Šegonu. Poručio je i kako očekuje da institucije odrade svoj posao, donosi HRT. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a novinarima je kazao kako je samo jedan kredit jedini razlog zbog kojega je kriminalistička policija jučer stigla u HBOR! Nije naveo koji, no s obzirom da je Linić potvrdio kako je Šegonov kredit "jedan od kredita koji se istražuje", jasno je da se radi o Šegonovom kreditu.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon seminara o HBOR-ovim kreditnim programima u Županijskoj gospodarskoj komori u Zadru, Kovačev je izjavio da ne vidi ništa sporno u dodjeli kredita tvrtki pomoćniku ministra financija Branka Šegona te da je spreman u svako doba svoj mandat na čelu banke staviti na raspolaganje.
Na pitanje novinara što je policija istraživala Kovačev je potvrdio je da su policijski istražitelji sinoć u Upravi banke bili radi jednoga kredita, a ne kako bi 'pročešljali' cjelokupnu dokumentaciju. "Čuli smo da je informacija dana u javnost, pa onda možemo potvrditi kako je policija u HBOR-u bila, ali samo radi jednog premeta", rekao je Kovačev, dodajući kako nije bilo nikakvo češljanje poslovanja HBOR-a.
Na pitanje jesu li istražitelji s njim razgovarali o slučaju Šegon, odgovorio je da ne može govoriti o kojem je slučaju riječ te je ponovo da je istraga usmjerena na samo jedan slučaj.
Na tvrdnju novinara da je ministar financija Slavko Linić danas potvrdio kako policija u HBOR-u istražuje je li bilo kriminalnih radnji u slučaju kredita odobrenih Šegonu, Kovačev je kratko odgovorio: "Pa onda imate tu informaciju". Kazao je i kako je i sam razgovarao s istražiteljima te da je "uvijek na raspolaganju policiji".
"Mi smo kao Uprava dali priopćenje vezano uz slučaj Šegon, sa svim detaljima i odgovorili na sva pitanja javnosti, no unatoč tome, pojavile su se neistine ili su stvari izvučene iz konteksta. U utorak smo članovima Nadzornog odbora obrazložili sve detalje oko kreditnog prijedloga i što se nas tiče, to je završena priča. Nema ništa sporno", rekao je Kovačev.
Pritom je istaknuo kako treba voditi računa da je "HBOR u 22 godine stvorio ugled, ne samo u Hrvatskoj, nego i u europskoj i svjetskoj javnosti i o tom ugledu ne ovisi samo HBOR i njegovi djelatnici, već i hrvatski gospodarstvenici."
"Molim Vas još jednom, nemojte se obrušavati na instituciju. Na žalost, ugled se stvara godinama, a sruši se odjednom u jednom danu", rekao je Kovačev, dodavši da je jučer morao objašnjavati direktoru Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) da se ne iznenadi ako ga nakon sastanka zatekne 20 novinara ispred zgrade HBOR-a.
Linić i Maras: pustimo da Povjerenstvo istraži Šegona
Ministri Slavko Linić i Gordan Maras izjavili su danas kako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje je pokrenulo postupak protiv pomoćnika ministra financija Branka Šegona, treba pustiti da radi svoj posao.
Povjerenstvo je danas pokrenulo postupak protiv Šegona radi utvrđivanja je li se u obnašanju dužnosti pomoćnika ministra financija našao u sukobu interesa, a zbog stupanja u poslovni odnos trgovačkog društva Facta Vera, u kojem ima više od 0,5 posto udjela u vlasništvu, s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) na temelju ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 30. kolovoza 2012.
Upitan za komentar odluke Povjerenstva o pokretanju postupka protiv njegovog pomoćnika, ministar financija Linić kratko je rekao: "Institucije neka rade svoj posao".
Novinari su Linića upitali i ima li povjerenje premijera Zorana Milanovića.
"To vi ocijenite, ja mislim da ga imam, jer obavljam zaista samostalno sve poslove iz svoje nadležnosti", odgovorio je Linić novinarima.
I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ističe da treba pustiti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa da radi svoj posao u slučaju Šegon.
Maras ponavlja i da se transparentnošću može izbjeći bilo kakav potencijalni sukob interesa.
Zato transparentnost tražim u HBOR-u, dodao je, ustvrdivši kako bi u tom slučaju bio jasniji i cijeli slučaj Šegon.
"Da je HBOR bio transparentniji onda bi cijela ta situacija bila transparentnija", rekao je Maras.
Šuker o HBOR-u: pričekajmo što će napraviti institucije
SABORSKI zastupnik i član Nadzornog odbora HBOR-a Ivan Šuker (HDZ) pozvao je danas da se prije donošenja konačne odluke o poslovanju HBOR-a pričeka i vidi što će napraviti državne institucije.
Želio bih samo da institucije rade svoj posao i da ovo ne bude velika politička priča, rekao je Šuker novinarima, izražavajući bojazan da bi, ipak, mogla biti.
Ponašanje premijera i nekih ministara na jučerašnjem Aktualnom prijepodnevu, na žalost, nas nuka da bi ovo mogla biti prije svega politička priča, a ne priča koja nas vodi tome da bi poduzetnicima trebalo stvoriti jednake uvjete da dođu do jeftinih financijskih sredstava i da se mogu razvijati, izjavio je Šuker.
"Je li nepravilnosti bilo to ćemo još vidjeti", odgovorio je Šuker upitan jesu li se mogle vidjeti nepravilnosti u poslovanju HBOR-a.
Šuker pritom podsjeća da HBOR jednom godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru i da su izvješća usvajana jednoglasno za vrijeme svih političkih opcija.
Navodi i kako HBOR prolazi i broje druge nadzore.
Koliko znam, tako je je bar rekao predsjednik Uprave (HBOR-a), imali su 14 godišnjih revizija Državne revizije, svake godine imaju komercijalnu reviziju, dva puta godišnje posjećuju ih rejting agencije. Isto tako, navodno, za sve namjenske kredite koji idu iz Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dolaze njihovi stručnjaci koji pregledavaju dokumentaciju po kojoj se ti krediti daju, napominje Šuker.
"Dakle, ako praktično nitko nije upozorio nikog na određene nepravilnosti iz dostupnih papira sve je izgledalo u redu", rekao je HDZ-ov zastupnik.
Upozorio je pritom, da cijela priča oko HBOR-a može dovesti do toga da HBOR više neće imati ovakav ugled u međunarodnim institucijima - EIB-u, EBRD-u, Svjetskoj banci, a koji su strogo namjenskim sredstvima financirali određene projekte koji su bili najjeftiniji.
Ako se to dogodi, bit će napravljena šteta, izjavio je Šuker.