Ilustracija: HTV

GOST današnje emisije Nedjeljom u dva sudac je Trgovačkog suda u Zagrebu poznat po svom pokušaju da raskrinka predstečajne nagodbe i pokaže ih u pravom svjetlu - kao legaliziranu pljačku - Mislav Kolakušić. Pod povećalom javnosti našao se nakon što je odbacio mogućnost predstečajne nagodbe za Industrogradnju i Dalekovod, a njegove su odluke od strane Visokog trgovačkog suda vraćene na ponovni postupak. Uz to se usudio Zakon o predstečajnim nagodbama poslati na procjenu Ustavnom sudu, zbog čega se našao na meti oštrog napada ministra financija Slavka Linića te medijske mašinerije zadužene za širenje državne propagande, prije svega EPH.

> Cijelu emisiju pogledajte OVDJE

Kolakušić je na početku emisije rekao da se radi o vrlo lukavom zakonu koji "kao da je uputstvo kako ga zloupotrijebiti".  "Vidio sam da se radi o iznimno lukavom zakonu, koji omogućava bezbroj zloupotreba. Istovremeno u tom zakonu sudjeluju tri državna tijela: Ministarstvo financija, trgovački i upravni sudovi, a nitko ne odgovara ni za što. Takav zakon, takvu lukavost, jednostavno nisam mogao vjerovati da je tako nešto moguće.", kazao je Kolakušić. Nije htio optužiti Vladu za kriminal, nego je mislio da se radi o pogreškama jer nije mogao vjerovati da bi netko napisao nešto takvo.

Rekao je da će se sve dimenzije zloupotreba tek vidjeti, za godinu dana. I dalje dobiva slučajeve predstečajnih nagodbi, a s otkrivanjem detalja o predstečajnim nagodbama ići će, kako kaže, do kraja, i do europskih institucija ako bude potrebno.

"Veća prijevara od pretvorbe i privatizacije"

Na komentar Slavka Linića da se predstečajnim nagodbama spasilo 12 tisuća radnih mjesta, smanjila insolventnost i nelikvidnost, Kolakušić ističe da je pitanje koliko je to dugoročno i jesu li ti radnici namirili svoja potraživanja. Rekao je kako 50 milijardi kuna iz predstečajnih nagodbi nije nestalo već je u nečijim vikendicama, jahtama.

"Prvo bih rekao nešto o smanjenju insolventnosti za 11 milijardi kuna. To vam ide ovako: ja vama posudim 10 tisuća kuna, šest mjeseci vi se meni ne javljate, onda me nazovete i kažete smanjio sam ti dugovanje za devet tisuća kuna, idemo na kavu. Nađemo se i ja vas pitam jeste li mi uplatili možda na račun novac? Vi kažete: Ne, otpisao sam ti devet tisuća kuna. To je to, tih 11 milijardi kuna je otpisano! Moglo se otpisati i 50 milijardi kuna, bar se vjerovnici ne bi morali mučiti ovako. Naravno da ne tvrdim time da se mora otpisati tih 50 milijardi, već Vlada mora donijeti zakon da se utvrdi gdje je nestalo tih 50 milijardi. Taj novac nije nestao, on je u nečijim vikendicama, jahtama, na nečijim računima...", objašnjava Kolakušić.

"35 tisuća radnih mjesta je izgubljeno od dana stupanja na snagu Zakona o predstečajnim nagodbama. Ja mislim da bismo mi građani morali saznati koliko se tih radnih mjesta odnosi na vjerovnike iz predstečajnih nagodbi.", dodao je Kolakušić i kazao kako se 10 tisuća radnih mjesta odnosi na državne službe, a 25 tisuća na male i srednje poduzetnike.

Ističe da se vjerovnici boje govoriti o problemima i dugovima iz straha od "poreznih inspekcija koje će ih zatvoriti zbog jedne kune."

Misli da se radi o većoj prijevari od pretvorbe i privatizacije. "U privatizaciji se uništavala jedna po jedna tvrtka. Ona bi se dala tajkunu, koji bi otpustio radnike. Ovdje dužnik u potpunosti uništava vjerovnike, i to više njih istovremeno", rekao je.

Komentirao je nedavnu najavu promjene procesa predstečajnih nagodbi rekavši da je to logičan znak da zakon nije dobar. Ističe da treba poništiti sve odluke nastale na temelju tog zakona. Dodao je da se, ako je taj zakon napisan namjerno, radi o kriminalu.

"Ministarstvo financija je u sukobu interesa"

"Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa - ono imenuje tijela koje će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan je od najvećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto 'naplatiti', a kome nešto 'oprostiti'. Moje je pitanje koliko je uplaćeno novaca u proračun od predstečajnih nagodbi i koliko su naplatili vjerovnici", ističe.

Stručnjaci u prilogu su istaknuli da je takvo okruženje idealno za manipulaciju jer daje golemu moć dužnicima koji upravljaju potraživanjima, nerijetko i fiktivnih.

U emisiji je objavljen i komentar Matije Babića koji je istaknuo:

O istraživanju predstečajnih postupaka govorio je i Indexov novinar Ilko Ćimić koji je istaknuo da Ministarstvo financija ima diskrecijsko pravo upravljanja s tih 50 milijardi kuna kako god želi, nekima dugove otpisati, a nekima naplatiti.

Stanković je tada prepričao slučaj Rene Sinovčića i njegove tvrtke Vox. "Fenomenalno je da je čovjek na neki način sve to i priznao, jer ovdje kaže:'Što mene prozivate za sve to, što ne prozivate druge koji su to radili. Ja imam prijatelja koji mi je prijavio 20 milijuna kuna potraživanja i ja sam 56 milijuna kuna potraživanja otpisao. Krivite druge, krivite Juru Radića, Konstruktor, ne znam kome se izlazilo u sličnim slučajevima u susret'".

Kao primjer je istaknuo situaciju u kojoj se država može odreći npr. 70 posto duga, financijske institucije 30, a vjerovnici 60 posto potraživanja s počekom od dvije godine, i to se uređuje potpuno arbitrarno, što smatra pravno nedopustivim. Ističe da u ovim slučajevima dužnik sam određuje svoje dugove te dodaje da je to kao da čovjek ukrade nešto i onda si sam o tome sudi.

"Ja, Aleksandar Stanković, sam poduzetnik, dugujem Marku Markoviću sto tisuća kuna. Međutim, ne vraća mi se baš tih sto tisuća kuna Marku Markoviću pa ću svoja dva prijatelja zamoliti da osnuju tvrtke i izmisle da sam njima dužan 300 tisuća kuna. To će sve ova država, odnosno ovaj Zakon uvažiti, ja ću Marku Markoviću doći i reći: Oprosti Marko, ali ja tebi ne mogu vratiti sto tisuća kuna, jer sam dužan ovima 300 tisuća kuna, tebi eventualno mogu vratiti 10 ili 15 i to kroz četiri godine, i to ako. Koja je uloga u svemu ovome Vas kao suca Trgovačkog suda, dakle, ja sam izvarao Marka Markovića. Što vi možete kao sudac učiniti?", pitao je Stanković Kolakušića.

"Zakon o predstečajnim nagodbama propisao je da ja ne mogu učiniti ništa. Ni Marko Marković ne može učiniti ništa. Međutim, Ustavom je propisano nešto drugo.", kaže Kolakušić.

"Takvih zakona nema nigdje, svugdje o tome odlučuju sudovi"

Komentirao je Linićevu izjavu da se predstečajnim nagodbama čuvaju radna mjesta: "Ako se radi amoralno, onda to ne vrijedi." "Nigdje ne postoji sličan zakon, gdje Ministarstvo financija samo provodi te zakone, svugdje su to sudovi, a vjerovnici imaju pravo osporiti tražbinu", demantirao je premijera Milanovića te dodao da će se ispričati ako je u krivu.

Ističe da su nagodbe o dugovanjima dobro uređene zakonima u Srbiji: "Dužnik je dužan dostaviti plan o kojem odlučuje sudac gdje nema ovih 'mikimaus planova'.  Drugi način je da se dužnik i vjerovnik direktno dogovaraju o svom potraživanju, a ne da netko drugi odlučuje o tuđim dugovima." "U našem zakonu nitko ne odgovara. Dužnik utvrđuje tražbine, ali o tome ne odlučuje ni Fina ni Trgovački sud", dodaje. Rekao je da ima prijatelje iz različitih političkih stranaka, a njegovo političko opredjeljenje je "zemlja sretnih ljudi".

"Zakone treba pojednostavniti"

Govorio je i o svom hobiju - fotografiji, među kojima su i fotografije mladih djevojaka. Rekao je da se to nimalo ne kosi s njegovim sudačkim pozivom.

Rekao je da je svake godine ocijenjen najboljim ocjenama za svoj rad te demantirao da je protiv njega bio pokrenut disciplinski postupak. Pred kraj je govorio o reformi sudstva u Hrvatskoj, ističući da bi sve zakone trebalo pojednostavniti jer "što su kompliciraniji, to procesi duže traju", a sve se strane hvataju sa svaki zarez u moru nepreglednih članaka.

"Apsolutno vjerujem da će sljedeći zakon o predstečajnim nagodbama biti dobar", rekao je na kraju emisije.