Foto: Hina

SABORSKI zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi u srijedu je, pozivajući se na istraživanje na razini Europske unije, upozorio da je svaki drugi Rom iskusio diskriminaciju zbog svoje nacionalne pripadnosti.

"To istraživanje iz 2009. pokazuje da je problem, osim što je vrlo ozbiljan i dalje vrlo prisutan", rekao je Kajtazi te poručio kako bi volio da i romska zajednica shvati odgovornost koju ima.

Kajtazi je to rekao na obilježavanju Svjetskog dana Roma, 8. travnja, u Hrvatskom saboru kojemu je, uz broje pripadnike romske zajednice, nazočio i cjelokupan hrvatski državni vrh.

> Svjetski je Dan Roma: "Puno je toga pokrenuto, ali i dalje su građani drugog reda"

Brojne goste Kajtazi je upozorio na "antidžipsizam", posebnu vrstu rasizma koji se odnosi na nasilje, rasističke govore i diskriminaciju, koja je duboko ukorijenjenja stereotipima o romskom narodu. "Ovaj pojam antidžipsizam je jako bitan jer obuhvaća ono što socijalna diskriminacija i uskraćivanje ljudskih prava ne može", naglasio je zastupnik.

Posebna vrsta diskriminacije i rasizma

Priznao je da je država učinila prvi korak, romskoj je manjini priznat poseban status, imaju dodatna prava, no važnije je, kaže, osvijestiti građane o tom problemu kako bi prepoznali antidžipsizam kao posebnu vrstu diskriminacije i rasizma.

Govoreći o Romima u Hrvatskoj, Kajtazi kaže da je došlo do nekih povijesnih pomaka u organiziranju zajednice koji su vratili dostojanstvo romskom narodu.

Kajtazi je zahvalio na pomoći kolegama saborskim zastupnicima, hrvatskoj Vladi, ministrima i ministarstvima, lokalnim i regionalnim vlastima.

Dobar institucionalni okvir dodatno smo proširili osnivanjem Romskog nacionalnog vijeća, Vlada je po prvi puta izdvojila sredstva za njegov uspješan rad, naglašava.

Pohvalio se da je riješen problem legalizacije stotine objekata, unaprijeđena infrastruktura u pojedinim naseljima, te posebno zahvalio ministrici graditeljstva Anki Mrak Taritaš koja je prepoznala važnost tog projekta.

Istaknuo je i suradnju s lokalnim vlastima u mjestima s većom romskom populacijom, te važnost da i sami Romi rade na poboljšanju uvjeta vlastitog života.

"Napredak se ne može ostvariti jednostranim djelovanjem države već se mora uspostaviti dobra, kvalitetna i povezana suradnja s romskim predstavnicima", naglasio je Kajtazi.

Ozbiljna sredstva EU

Poručio je i da u strukturi EU fondova postoje ozbiljna sredstva za razvoj romske zajednice, te da je sada prilika da lokalne vlasti povuku ta sredstva.

Naglasio je i važnost njegovanja i razvijanja romskog jezika, pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uveden je romski jezik, a od ove godine i Romološke studije uz otvaranje Europskog centra za Romske studije.

Kajtazi je govorio i o drugim projektima, među kojima je i uređenje masovne grobnice u Jasenovcu. Nazočne je pozvao da se 2. kolovoza pridruže komemoraciji 70-e godišnjice stradanja romskog naroda u selu Uštica pokraj Jasenovca.

"Postoje brojni tzv. romski problemi, ali ne postoji niti jedan nerješiv romski problem", poručio je Kajtazi sa svečanosti u Hrvatskom saboru.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer naglasio je da su standardi zaštite nacionalnih manjina u Hrvatskoj nepobitno visoki, ali i upozorio da dugotrajna gospodarska kriza stvara idealan prostor frustracije većine koja može rezultirati strahom od drugoga i drugačijega.

Upozorio je i na različitosti unutar same romske nacionalne manjine, koje su otežavale određivanje njihova manjinskog identiteta i očuvanja tradicijske kulture i zajedništva, što je, kaže, ponekad rezultiralo nesuglasicama i nerazumijevanjem unutar same romske zajednice.