Foto: Hina

DANAŠNJIM usvajanjem izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi Hrvatski se sabor obvezao da će Republika Hrvatska namiriti vlasnicima objekata, poput Petra Kunića iz Krnjaka, potraživanja koja imaju od privremenih korisnika njihovih kuća, tijekom devedesetih, koji su u njih ulagali svoj novac.

Zbog činjenice da 15 vlasnika kuća duguje privremenim korisnicima ukupno oko pet milijuna kuna, što je sudskim putem dovedeno do samih ovrha, većina njih je ovom saborskom odlukom spašena od deložacija. Naime nekretnine su vlasnicima devedesetih godina bile oduzete ‘Zakonom o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom’ i date na privremeno korištenje prognanicima i izbjeglicama.

Prema riječima Mirele Stanić Popović, predstojnice Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, izmjena Zakona omogućit će nagodbu države s ljudima koji su se svojevremeno vratili u svoje kuće, a iz kojih su morali izaći privremeni korisnici, iako su u kuće uložili svoj novac. Nagodbu će u ime Hrvatske sklapati njezin Državni ured, uz prethodno mišljenje Državnog odvjetništva.

"Obveza je države da u takvim situacijama posreduje na način da nadoknadi štetu koju su obje strane pretrpjele"

To je zapravo još jedna od preostalih obveza iz pregovora o pristupanju Europskoj uniji , a dosadašnjim modelima rješavanja nije pronađen odgovarajući način kojim bi se zaštitila vlasnička prava, kaže Stanić Popović.

Zašto je država u ovakvoj besparici pristala namiriti privremene korisnike za njihova neovlaštena ulaganja, te posebice zašto ne plaća izravno njih, već posredno preko vlasnika kuća, objasnio je Hini Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

"Prije svega treba reći da su korisnici imali valjani pravni osnov za boravak u kući izbjeglica, sukladnu tadašnjim propisima, pa osoba koja je koristila nekretninu ima pravo na povrat ulaganja, tako da tu imamo odnos države prema dvjema stranama kojima je učinjena nepravda i za mene nema dileme: obveza je države da u takvim situacijama posreduje na način da nadoknadi štetu koju su obje strane pretrpjele", rekao je Grbin.

"Ovrhe se provode temeljem pravomoćne sudske presude, a odlika demokratske države je da se pravomoćne sudske presude moraju izvršavati. Mogućim obustavljanjem ovršnih postupaka država bi potonula u potpunu anarhiju. Potrebna je intervencija države da nadoknadi štetu koja je evidentno nastala, jer Kunić nije nimalo kriv što je ovaj upao u njegovo", rekao je Grbin.

Na pitanje zašto se čekao zadnji trenutak u sporovima za naknadu uloženog novca u tuđe kuće, i to u čak 15 odvojenih slučajeva, Grbin je samo postavio pitanje "tko je tu zafrknuo stvar" i dao odgovor "država".

"Tu se država ne može vaditi na činjenicu da je ranije bila druga vlast, odgovorna pravna država s vladavinom prava ima kontinuitet i obvezu ispraviti, kako god zna i umije, loše stvari koje su se događale u prošlosti, te graditi svijest da se odluke sudova moraju izvršavati, zaključio je Grbin.

Petrović na namirenje potraživanja čeka osam godina

Isteklo je mjesec dana od kada je na karlovačkom Općinskom sudu, temeljem prijedloga Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na trideset dana obustavljena dražba kuće hrvatskog Srbina Petra Kunića zbog 1,3 milijuna kuna duga bosanskohercegovačkom Hrvatu Željku Petroviću, temeljem svojevremenog ulaganja njegovog oca u kuću Kunićevih.

Jadranka Miladin Slaviček, Petrovićeva odvjetnica, rekla je da vjeruje u konačno rješenje, a da kratko prekoračenje roka za njih nije problem.

"Moja stranka, Željko Petrović, na namirenje potraživanja čeka osam godina i sada kada se problem rješava na najvišoj razini nije nam problem pričekati još dva tjedna, koliko strpljenja od nas sada traži Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje", rekla je odvjetnica Miladin Slaviček.