Indeks gladi: Više od dvije milijarde ljudi gladuje zbog nekvalitetne hrane
Foto: The EU Times, Deutsche Welle
"OSAMSTO milijuna ljudi gladuje zato što nema dovoljno hrane. Tu je riječ o kvantiteti, unosu kalorija", kaže Shenggen Fan, glavni direktor međunarodnog Instituta za prehrambenu i razvojnu politiku (IFPRI).
"Međutim, dvije milijarde ljudi gladuje, jer ne dobivaju dovoljno hranjivih tvari."
Zaključak je ovo novog Svjetskog indeksa gladi koji su izradili njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe, irska organizacija za pomoć i razvoj Concern Worldwide i prije spomenuti IFPRI.
Ova pojava se zove tzv. "skrivena glad", a odnosi se na smrt koja je posljedica nedostatka hranjivih tvari u hrani koju ljudi jedu u dužem razdoblju. Posljedice skrivene gladi su često, kao i kod "prave" gladi, smrtne, piše Deutsche Welle.
Na temelju ovih istraživanja nastala je i karta svijeta koja pokazuje gdje su ljudi posebno pogođeni glađu i u kojim područjima je najpotrebnije djelovati. Za zemlje kao što su Kongo, Južni Sudan ili Somalija nedostaju pouzdane brojke.
Prikrivena glad kao posljedica zapostavljanja kvalitete hrane
Tri su indikatora prikrivene gladi: neuhranjenost u općoj populaciji, pothranjenost djece i smrtnost djece. Pri ocjeni podataka stručnjaci su aktualne brojke usporedili sa statistikama iz 1990. godine. Wolfgang Jamann, glavni tajnik njemačke humanitarne organizacije Welthungerhilfe, smatra kako je ovo zbog zapostavljene ukupne kvalitete ishrane, iako su kretanja trenutačno pozitivna.
"Nije samo važno povećanje produktivnosti, dakle, proizvodnja veće količine namirnica, već i raznolikost prehrambenih usjeva, dakle, posebno uzgoja povrća, ali i povećanje, na primjer, malih stočarskih farmi", poručuje Jamann.
Sa svojim kolegama predlaže i moguća rješenja za ovo, najviše u podršci poljoprivrednoj proizvodnji.
"Jako su nam važna tri aspekta. To su jačanje poljoprivrede, poboljšanje navika ishrane i pažljivo korištenje prirodnih resursa."
Podrška samo onima koji "imaju šanse"
Podržati se prije svega mora razvoj poljoprivrede u najsiromašnijim zemljama. Jamann gleda kritično na novi izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koji se odnosi na suradnju na području razvoja.
"Zemlje OECD-a planiraju iveće izdatke za razvojni sektor, ali se u tom izvještaju govori o tendenciji podrške za zemlje u ubrzanom ekonomskom razvoju, zemlje koje dobro posluju i koje su stabilne", naglašava Jamann.
Za zemlje u kojima najviše gladuju za sada se ipak planira više humanitarne pomoći, nego investiranja u izgradnju konkretnih rješenja.
