Hrvatska na 46. mjestu po kvaliteti ljudskog kapitala; Imamo prevelik odljev mozgova, ne znamo privući talente i loši smo na inovacijama
Foto: World Economic Forum
ISTRAŽIVANJE Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o kvaliteti ljudskog kapitala koje je obuhvatilo 122 zemlje svijeta, pokazalo je da najkvalitetnije ljudske potencijale ima Švicarska. Među prvih 10 mjesta je čak osam europskih zemalja, a Hrvatska je na 46. mjestu, dok je Jemen zauzeo posljednju poziciju.
Na drugoj poziciji nalazi se Finska, na trećoj Singapur, slijede Nizozemska, Švedska, Njemačka, Norveška, Velika Britanija, Danska i Kanada.
Japan je na 15. mjestu, a SAD na 16. mjestu. Od susjednih zemalja najbolju poziciju zauzela je Slovenija koja se nalazi na 32. mjestu, Makedonija je na 65.mjestu, a Srbija na 85. mjestu.
BiH nema na listi budući da su u istraživanje ušle samo one zemlje koje su imale barem 70 posto podataka nužnih za ovo istraživanje.
WEF koji je istraživanje proveo u suradnji sa Sveučilištem Harvard i konzultantskom tvrtkom Mercer u obzir je uzeo podatke za četiri kategorije.
Najvažnija kategorija zdravlja
Prva kategorija je zdravlje koja sadrži pokazatelje koji se odnose na broj stanovnika te njihovo fizičko i mentalno zdravlje od djetinjstva do odrasle dobi.
Druga kategorija je obrazovanje koja sadrži pokazatelje koji se odnose na kvantitativne i kvalitativne aspekte obrazovanja i sadrži informacije o sadašnjoj kao i o budućoj radnoj snazi.
Treća kategorija koja se mjerila je radna snaga i zapošljavanje koja služi kako bi se kvantificiralo iskustvo, talent, znanje i obuka u zemlji radno sposobnog stanovništva.
Posljednja, četvrta kategorija koja je uzeta u obzir za istraživanje je poticajna okolina koja pokazuje kakvi su pravni okviri, infrastruktura i drugi čimbenici koji omogućavaju stvaranje ljudskog kapitala.
U istraživanju se navodi da je Hrvatska na 46. mjestu zbog pravnog okruženja, zabrinutosti zbog odljeva mozgova, nemogućnosti privlačenja talenta i niskih rezultata na inovacijama.
Ljudski kapital se inače u poslovnom svijetu vrednuje po nizu zaposlenikovih znanja i vještina, a prema tradicionalnom mjerenju uvijek se u obzir najviše uzimalo obrazovanje i iskustvo, međutim danas se ta slika mijenja.
Posljednjih godina se sve više u obzir uzima zdravlje. Fizički kapacitet, kognitivne funkcije i mentalno zdravlje postale su izuzetno važne komponente u mjerenju ljudskog kapitala.
Hrvatska značajno zaostaje za Slovenijom
Hrvatska je najbolje prošla upravo u kategoriji zdravlje gdje je zauzela 24. mjesto od ukupnih 122. U nizu segmenata koji su se gledali u ovoj kategoriji, najbolje mjesto Hrvatska je ostvarila u potkategoriji utjecaj zaraznih bolesti na posao, po kojima smo 7. na listi, a najgori rezultat smo ostvarili u pretilosti. Tako smo 68. u svijetu po postotku onih koji imaju indeks tjelesne mase veći od 30.
U kategoriji edukacije Hrvatska je na 38. mjestu. Tu poziciju možemo zahvaliti visokom 18. mjestu po kvaliteti i broju matematičara i znanstvenika, dok nam je cjelokupni sustav po kvaliteti edukacije na 82. mjestu.
Hrvatska je najlošije rezultate zauzela u kategoriji radne snage i zapošljavanja gdje smo 88. na listi. To mjesto možemo zahvaliti između ostalog izuzetno loše ocijenjenom kapacitetu zemlje za privlačenje talenata gdje smo 114. i time među posljednjim zemljama na listi.
U kategoriji poticajno okruženje Hrvatska je 60. na listi. Najlošiji smo ocijenjeni po socijalnoj mobilnosti što ukazuje na činjenicu da svi građani u Hrvatskoj nemaju iste šanse za uspjeh i zapošljavanje. Bogatijima je uvijek pristupačnije kvalitetno obrazovanje, a samim time i kasnije zapošljavanje.
I dok Srbija znatno zaostaje za nama na listi, Slovenija u svim kategorijama, osim, zdravlju znatno prednjači pred Hrvatskom.
Voditelji istraživanja ističu kako je ovo prvi pokušaj mjerenja ljudskog kapitala koji obuhvaća tako veliki broj zemalja te da će poticati suradnju između sektora za rješavanje praznine ljudskih kapitala.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati