Hrvatska 10. najgora ekonomija svijeta: U društvu sa zemljama u kojima su nemiri, poludiktature ili su na rubu rata
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina, Guliver Image/Getty Images, YouTube, The Economist
ISTRAŽIVANJE uglednog britanskog časopisa The Economist, koje je Hrvatsku svrstalo među deset najgorih ekonomija u 2014. godini, pokazuje da će nesposobnost Vlade u rješavanju ekonomskih pitanja ostaviti trajne posljedice.
Hrvatska se tako, zbog promašene ekonomske i fiskalne politike Vlade, našla u društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa.
Odgovornost Vlade dodatno naglašava činjenica, da se na ovom popisu nalaze neke zemlje, poput Ukrajine, koja se nalazi na rubu rata, ili Libije u kojoj je je također politička situacija vrlo kompleksna.
Sa druge strane, Hrvatska je ušla u Europsku uniju, što je trebao biti "vjetar u leđa“, ali Vlada ne samo da to nije znala iskoristiti, već smo se skoro našli u situaciji da financiramo proračun EU.
Pogledajmo u kakvom smo se društvu našli:
Cipar: Nakon kraha banaka pad BDP-a od 5,3 posto
Ekonomska kriza koja je na Cipru kulminirala u ožujku 2013. godine polako daje znakove stabilizacije. Ekonomska politika u idućih nekoliko godina bit će definirana programom pomoći koji je ovoj zemlji odobren od strane Europske unije i međunarodnog monetarnog fonda. Procijenjeni pad BDP-a u 2013. iznosi 5,7%, dok se očekuje da će realni pad u 2014. iznositi 5,3%, a u 2015. njihovo gospodarstvo past će za 1,1%.
Ukrajina: Prijeti teritorijalni raspad zemlje
Svi znamo što se događa u Ukrajini. Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča, Rusija je intervenirala na Krimu te ga nakon referenduma pripojila Rusiji. Ratna opasnost i gubitak dijela teritorija doveli su zemlju u ekonomsku situaciju iz koje se ne može izvući bez strane pomoći. Naime, vanjski dug ove zemlje prošle godine dosegnuo je 80% BDP-a, odnosno 140 milijardi dolara, a s obzirom na političku situaciju, teško je očekivati procvat gospodarstva koji bi omogućio vraćanje dugova.
Portoriko: Potrebne agresivne reforme
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vlada Alejandra Garcia Padille, suočava se sa teškom fiskalnom situacijom, koja se dodatno pogoršala tokom 2013. godine. Ukoliko se ne provedu agresivne mjere i reforme, kako bi se popravilo stanje u proračunu, zemlja dolazi u opasnost od daljnjeg snižavanja kreditnog rejtinga, što će dodatno poskupiti zaduživanje. U ovoj i idućoj godini očekuje se pad BDP-a od oko 1,4%.
Libija: Dužnost premijera privremeno obavlja ministar obrane
Privremeni saziv parlamenta smijenio je Ali Zidana s dužnosti premijera, te njegovu funkciju trenutno vrši ministar obrane, dok se ne izabere nasljednik. Politička neizvjesnost mogla bi se produljiti i na sljedeću godinu. Proizvodnja nafte dosegnula je najnižu razinu, od 450 tisuća barela dnevno. Prema procjenama, BDP će ove godine pasti za 2,5%, dok se iduće godine očekuje rast od 2,5%, zbog mogućeg poboljšanja sigurnosne situacije.
Srednjoafrička Republika: U zemlji 12 tisuća vojnika UN-a
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Privremena predsjednica, Chaterine Samba-Panza, pokušava u zemlju vratiti stabilnost i red. nakon mnogo odgađanja, u zemlju su stigle vojne snage koje je poslala Europska unija, kako bi dale potporu mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija koja broji 12 tisuća vojnika. Raseljavanje stanovništva ozbiljno narušava poljoprivredu, trgovinu i prijevoz.
Venecuela: Nasilni sukobi vlasti i opozicije
Predsjednik Venecuele, Nicholas Maduro, pokušava kontrolirati nezadovoljstvo građana uzrokovano svojim ekonomskim potezima, koje je kulminiralo uličnim prosvjedima. Moguć je nastavak sukoba opozicije i vladinih snaga sigurnosti, ali je Madurova pozicija još uvijek stabilna. Prema procjenama, BDP će u najboljem slučaju stagnirati, ali je moguća nova recesija ako se nastavi rast inflacije.
Gvineja: Najveća prijetnja - državni udar
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iako demokracija jača, predsjednik Teodoro Obiang Nguema Mbasogo i dalje dominira političkom scenom. Najveća politička prijetnja u narednom razdoblju je mogućnost da predsjednik iznenada odstupi, zbog bolesti ili državnog udara. Zbog sve manjih zaliha nafte i pada javnih investicija, u 2014. godini očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 1,1%, nakon čega bi u 2015.-16. mogao uslijediti pad.
Argentina: Snažna inflacija
Argentinska vlada bori se sa snažnom inflacijom. Fiskalna i monetarna politika dovela je do pogoršanja stanja u proračunu i pada rezervi, što je u siječnju destabiliziralo lokalnu valutu. U 2014. godini analitičari očekuju rast inflacije, slabljenje valute te pad BDP-a od 0,7%.
Barbados: Ovisni o turizmu
Vlada Freundela Stuarta u stabilnom je drugom mandatu, ali bi odnosi s opozicijom mogli postati sve napetiji. Glavni problem Vlade je slabo gospodarstvo, te će ono ostati u recesiji i ove godine, dok se za sljedeću očekuje simboličan rast od 0,2%. Uzrok ranjivosti gospodarstva je oslanjanje na turizam, što je glavna djelatnost u toj zemlji. Očekuje se da će Vlada raditi na diverzifikaciji gospodarstva, kako ne bi ovisili samo o turizmu te na rješavanju proračunskog deficita.
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati