Foto: UN World Population Prospect

SVJETSKA populacija raste 1,18 % godišnje, odnosno, svake godine na svijetu nas je za 83 milijuna više. Tako će nas, prema procjenama UN-ovog World Population Prospecta, do 2030. biti 8,5 milijardi. Godine 2050. bit će nas 9,7 milijardi, dok će 2100. godine, prema ovoj procjeni, na svijetu živjeti 11,2 milijarde ljudi.

Međutim, iako će svjetska populacija do 2100. godine nastaviti rasti, ova studija pretpostavlja da će se u 48 zemalja broj stanovništva smanjiti, a u nekim zemljama će već 2050. godine broj stanovnika bit za 15% manji nego danas. Te zemlje su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Mađarska, Japan, Latvija, Litva, Moldavija, Rumunjska, Srbija, Ukrajina i Hrvatska.

Dakle, prema ovoj prilično studioznoj i ozbiljnoj UN-ovoj projekciji, Hrvatska se našla na listi zemalja s katastrofalnom demografskom projekcijom.

Do 2050. ostat će samo 3,5 milijuna Hrvata

Danas Hrvatska, prema istom izvoru, broji 4 milijuna i 240 tisuća ljudi. Od te brojke, na muškarce otpada 2 milijuna i 45 tisuća, dok je broj žena nešto veći i iznosi 2 milijuna i 195 tisuća. Kraće rečeno, na svakih 100 žena idu 93 muškarca.

Usporedbe radi, 1950. godine Hrvatska je brojala 3 milijuna i 350 tisuća stanovnika što znači da je u drugoj polovini dvadesetog stoljeća ta brojka nešto porasla. Ipak, već 2030. godine ponovo ćemo se približiti toj brojci jer će, prema procjeni, te godine u Hrvatskoj živjeti 3 milijuna i 977 tisuća ljudi.

No, prema kraju ovog stoljeća brojke će bit još nepovoljnije. Tako bi 2050. godine broj stanovnika pao na 3 milijuna i 554 tisuće, što je čak 16,2 % manje nego danas ili, ako ćemo govoriti u apsolutnim brojkama, to je 686 tisuća ljudi manje.

Stvari se neće popraviti ni u drugoj polovici ovog stoljeća. Godine 2100. u Hrvatskoj živjeti tek 2 milijuna i 615 tisuća ljudi.

Među najgorima na svijetu

Ovakva katastrofalna demografska projekcija Hrvatsku je stavila na deveto mjesto zemalja koje će do 2050. godine imati najveći pad stanovništva. Na prvom mjestu je Bugarska koja će sa 7 milijuna 150 tisuća 2050. godine pasti na 5 milijuna i 154 tisuće. Ispred Hrvatske su još i Rumunjska, Ukrajina, Moldavija, BiH, Latvija, Litva i Srbija. Dakle, riječ je mahom o istočnoeuropskim i balkanskim državama.

Pad broja stanovništva, logično, prate i mnogi drugi negativni trendovi. Stanovništvo Hrvatske sve će više stariti. Primjerice, danas populacija između 15 i 59 godina čini 59,2 % stanovništva. Godine 2050. ta brojka će pasti na 49,8 %, a do 2100. godine na 47,5 %.

Usporedno s time, rast će populacija starijih od 60 godina. Starijih od 60 danas je 25,9 %, a 2050. godine bit će ih 36,8 %, da bi se 2100. godine ta brojka popela na 38,8 %. S time da će broj mlađih od petnaest godina pasti, dok će se broj starijih od 80 godina uvelike povećati.

Naravno, s starenjem stanovništva raste i prosječna dob. Tako je 1950. godine prosječna dob u Hrvatskoj bila 27,9 godina. Danas prosječni stanovnik Hrvatske ima 42,8 godina, 2030. će imati 46,6. Do 2050. godine ta brojka će porasti na 49,6 dok će 2100 godine prosječna dob iznositi čak 50,3 godine.

Hrvatska, da zaključimo, stari i umire, a pokažu li se ove projekcije ispravnima u ne tako dalekoj budućnosti, nastavi li se negativni trend i nakon 2100. godine, Hrvata bi jednostavno moglo nestati.