"GRAĐANI Republike Hrvatske imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije. Najmanje vjeruju onima koji vode ovu zemlju: Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, dok svojim prijateljima, ljudima koji ih okružuju i hrvatskoj znanosti vjeruju najviše", pokazalo je istraživanje GfK Centra za istraživanje tržišta koje je provedeno na tisuću ispitanika  u dobi 15 godina i više. Istraživanja su provedena u prosincu 2011 i u prosincu 2012. godine. 

 

 

U odnosu na prethodne godine, promjene u povjerenju najuočljivije su kod institucije Haški sud koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima: za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11 posto hravtskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin RH-a (32 posto). Za razliku od Haškog suda kojem je porastao rejting među hrvatskim građanima, povjerenje u HNB i guvernera pada. Točno prije godinu dana (prosinac 2011.) povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44 posto hrvatskih građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25 posto.

 

Osim u HNB i guvernera, primjećuje se trend pada povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48 posto), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34 posto). S porastom dobi građana Hrvatske, raste i broj onih koji imaju povjerenje u predsjednika – 20-24 godina – 19 posto vjeruje predsjedniku, dok je takvih među najstarijima (preko 60 godina) čak 49 posto. Samo 23 posto Istrijana vjeruje predsjedniku Josipoviću, dok mu je povjerenje iskazalo čak 54 posto Ličana. 

 

 

Političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju. Zanimljivo je da se razina povjerenja ne mijenja godinama iako su se i organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali, samo oko 6-7 posto Hrvata vjeruje političkim strankama. Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17 posto građana, a Vladi samo njih 14 posto. (prosječne ocjene Vlada - 2,7, premijer - 2,9 na skali od 1 do 7).

 

Već godinama se ne mijenja  broj onih koji ukazuju povjerenje državnoj upravi odnosno administraciji, 12% hrvatskih građana vjeruje ovoj instituciji (prosječna ocjena 2,8). Skoro podjednako povjerenje hrvatski građani imaju u sindikate, Europsku uniju, sudstvo i medije (prosječne ocjene 3,2 i 3,3). Nije se značajno mijenjalo povjerenje u navedene institucije u protekle dvije godine. Od navedenih institucija možemo izdvojiti sudstvo kod kojeg se očituje lagani porast povjerenja u protekle dvije godine (prosječna ocjena  2,8 u 2010.-oj godini porast na 3,3 u 2012.-oj godini).

 

Ne vjeruje se ni u Europu, a ni u banke 

 

Hrvatska je na domaku ulaska u Europsku uniju kojoj povjerenje daje samo 22 posto hrvatskih građana, više od polovice (54 posto) nema povjerenja u ovu instituciju.

 

Medijima vjeruje 21 posto hrvatskih građana (prosječna ocjena 3,3), u potpunosti jednak broj kao i prije godinu dana. Nešto više od polovice građana (53%) nema povjerenje u medije.

 

U odnosu na protekle dvije godine, uočava se  lagani trend pada povjerenja u banke. Iako je prosječna ocjena povjerenja jednaka (3,7), raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke – ove godine 42 posto ne vjeruje bankama, dok 26 posto građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34 posto građana, a samo 1 posto više nije imalo povjerenja u banke.