Naglasili su kako nisu zadovoljni nekorektnim ponašanjem i poslovanjem nekih obveznika fiskalizacije, ali da mogu zaključiti da je fiskalizacija bila prijeko potrebna za uvođenje reda u promet gotovinom, suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije. Najavili su i da će, stoga, s nadzorima nastaviti istim tempom diljem cijele Hrvatske.

 

Međutim, na pitanje Objektiva jesu li provodili nadzore u velikim trgovačkim centrima te kako se mogu koristiti Konzumovi bonovi koji ne podliježu porezu, a samim tim i fiskalizaciji, ostali su nijemi. Nije to zatvaranje nekog malog ugostiteljskog objekta negdje na obali, već veliki Ivica Todorić kojem očigledno ministar financija Slavko Linić i šefica Porezna Nadama smiljanec Čavlović ne mogu ništa.

Na Objektivov upit Hrvatskoj banci o (ne)mogućnostima plaćanja u Hrvatskoj odgovorili su nam.

 

-Prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci kuna je zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, a za plaćanja u zemlji zakonom se može dopustiti korištenje druge valute. Mogućnost korištenja drugih valuta u Hrvatskoj uređena je Zakonom o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 133/2009. Zakon o platnom prometu, 153/2009., 145/2010. i 76/2013.; dalje u tekstu: Zakon), na osnovi kojeg je HNB donio Odluku o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji ("Narodne novine", br. 111/2005.; dalje u tekstu: Odluka). Također, HNB je na temelju članka 34. Zakona donio i Odluku o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci ("Narodne novine", br. 48/2010.) – poručili su iz HNB-a.

 

Situacija je poprilično jasna: Konzumovih bonova nigdje u zakonu nema, a kao takvi sigurno nisu u sustavu fiskalizacije, ali nitko od nadležnih institucija to ne dovodi u pitanje. Najluđe od svega je što se 'Todorićeva valuta', Liniću i Smiljanec dijeli pod nosom, u državnim tvrtkama za isplate regresa, božićnica, uskrsa. Tako su je dobivali MORH, Hrvatska Pošta, HRT, HEP i neki drugi.

Simptomatičan je odgovor koji je Hrvatska pošta poslala Objektivu povodom dijeljenja uskrsnica u toj firmi. Iz Hrvatske pošte za Objektiv objašnjavaju (iz HEP-a nam nisu odgovorili na upit) kako je isplata uskrsnice još uvijek obveza poslodavac prema kolektivnom ugovoru, i to u obliku poklon-bona u visini neoporezivog iznosa.

 

 

-Slijedom toga ostala je obveza HP da svojim djelatnicima isplaćuje uskrsnice vrijednosti 400 kuna u bonovima trgovačkog lanca Konzum, iz razloga što Konzum ima rasprostranjenost svojih trgovina diljem cijele Republike Hrvatske, a kako bi svim djelatnicima Hrvatske pošte bilo omogućeno da iskoriste svoj bon pod jednakim uvjetima, odnosno cijenama. Hrvatska Pošta naime ima 10.500 djelatnika u svim krajevima Republike Hrvatske. Za pribavljanje bonova Hrvatska pošta ne provodi postupak javne nabave, niti je u ovom slučaju obvezna to učiniti - tvrde iz Hrvatske pošte.

 

Kako kažu u HP-u, njihovi su radnici dobili 400 kuna u bonovima, i to je neoporezivo, znači da država od toga nema nikakve koristi. Nevjerojatno je da je bon od 400 kuna neoporeziv, a da porezni inspektori u Dubrovniku zbog kugle sladoleda zatvaraju objekte i pišu astronomske kazne. Čisti dokaz da se fiskalizacija ne provodi u Konzumu i sličnim trgovačkim lancima koji barataju s bonovima.

Predsjednik Transparency Internationala Hrvatska Nikola Kristić se zapitao stoji li iza svega neka pozadinska igra, odnosno je li moralno u redu da državni službenici primaju takve darove.

 

-Davanje bonova državnim tvrtkama na ovaj način u principu nije dobra. Bonovi ti daju mogućnost da ih potrošiš samo na jednom mjestu, a ne da upravljaš sa svojim novcem.

 

 

Ovdje se vjerojatno radi i o kompenzacijama i prebijanjima nekih dugova što je tvrtkama jednostavnije i to nije dobar način poslovanja jer dolazi do neke vrste pogodovanja. S obzirom da se ovdje ne radi o novcu sigurno nije u skladu sa zakonima i propisima. Ovo je jedna vrsta sive zone na koju institucije ne reagiraju desetljećima. Krajnje je vrijeme da se reagira - kaže za Objektiv Nikola Kristić.

I Munir Podumljak, predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj tvrdi za Objektiv kako se Konzumovim bonovima ne plaća porez. No, po njemu nije samo to sporno.

-U ovom slučaju sporno je poslovanje kod svih obveznika Zakona o javnoj nabavi, a to su tijela javne vlasti, javna poduzeća, I sve ostale institucije čije je financiranje preko 50 posto iz državnog proračuna. Ovo se može smatrati nabavom financijskih usluga jer u ide na to da bon zamjenjuje novac. Zakon o javnoj nabavi je narušen jer od 1.1.2012., od kada je Zakon stupio na snagu, nije objavljen nijedan poziv o nadmetanju i nijedan ugovor o nadmetanju, niti je objavljen nijedan postupak o nabavi tih bonova. Time je, smatramo, tijelo u prekršaju Zakona i tražimo od nadležnih da to sankcioniraju i zabrane takve poslove. Jer da se išlo u javnu nabavu bonova, dobila bi se tržišna utakmica i država bi dobila puno više vrijednosti za taj bon. Država ne može poslovati bez ugovora, a pogotovo ne s tajnim ugovorom - komentirao je za Objektiv Podumljak.

 

 

O Konzumovim bonovima sve nadležne institucije šute, čak se i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja proglasila nenadležnom za ovo pitanje.

 

Ali zato sve hvale na sva usta s rezultatima fiskalizacije u kojoj su stradali mali poduzetnici. Naravno da se treba uvesti red, ali zakon mora biti jednak za svakoga, a očito nije.

 

Todorić je osim plaćanja u bonovima, poznat i kao čovjek koji kasni s naplatama svojih dugovanja, i navodno je jedan od najvećih generatora nelikvidnosti. No Poreznu upravu i Slavka Linića ne interesira ni taj segment. Oni su zabavljeni s kuglicama sladoleda i ne zamaraju se s velikim igračima."